Lučka spojna prometnica u duljini od 680 metara koja predstavlja produžetak DC403 se gradi. Investitor radova vrijednosti 32 milijuna kuna, koje izvodi GP Krk je Lučka uprava Rijeka. Za preostali dio do trga Žabica duljine 1.250 metara pri završetku je Prometna studija koridora Žabica – DC403.
U Rijeci je u petak probijen tunel Podmurvice, najveći i najsloženiji objekt na trasi buduće Državne ceste 403, »najskuplje ceste u Hrvatskoj«, čijih tri kilometra zbog zahtjevnosti terena stoji pola milijarde kuna. Predsjednika uprave Hrvatskih cesta, Josipa Škorića pitali smo koji su još preostali radovi na trasi ove prometnice koja će povezivati riječku zaobilaznicu s novim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali i zapadnim dijelom središta grada.
– Tunel Podmurvice, na zadovoljstvo svih prisutnih, jučerašnjim probojem spojen je u svojoj punoj duljini od 1.235 metara. Iskop tunela Podmurvice izvodio se primjenom novoaustrijske tunelske metode. Iskop se izvodio u početku bagerima s čekićem, a kasnije kombinirano primjenom eksploziva i bagerima s čekićem.
Sve prema planu
Druga faza iskopa tunela, u podnožju tunela, planira se završiti do svibnja iduće godine. Spomenuo bih kako je započela ugradnja hidroizolacije i betoniranje završne obloge s južne strane. Izvodi se i iskop interventnih izlaza, a trenutno je od ukupnih 850 metara iskopano oko 150 metara. Nadalje, na trasi buduće državne ceste DC403, koja je gotovo u potpunosti probijena, trenutno se izvode radovi na izgradnji kružnog raskrižja u čvoru Škurinje, na riječkoj obilaznici, kao i izgradnja potpornih zidova te radovi na električnim instalacijama i instalacijama vodovoda, kanalizacije, oborinske odvodnje te plina. Dovršena je izvedba stupova na željezničkom podvožnjaku Piopi, a započelo se i s izvođenjem nosive konstrukcije za željeznicu.
Na vijaduktu Piopi, od deset raspona, betonirana su prva dva, dok se treći priprema. Istovremeno se izvode radovi na preostalim temeljima i stupovima vijadukta. Izvedena je kompletna konstrukcija vijadukta Mlaka na spojnoj cesti od DC403 do Zvonimirove ulice, a preostaje izvedba kolničke konstrukcije i pješačkih hodnika, s opremom. Još nisu započeti radovi na kružnom raskrižju na Mlaci te na rekonstrukciji raskrižja sa Zvonimirovom ulicom, a što se očekuje kroz nekoliko mjeseci kada se operativno postignu uvjeti za njihovo izvođenje.
Hoće li cesta biti završena u predviđenom roku, kako bi ispunila svoju primarnu zadaću povezivanja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali s riječkom zaobilaznicom? Kada će se Riječani voziti po novoj prometnici, što će ona značiti za prometni sustav samog grada i gradskog prometa?
– Nova državna ceste DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, te će građanima Rijeke donijeti bržu poveznicu između zapadnog dijela centra Rijeke i riječke obilaznice, čime će se isto tako rasteretiti promet u centru grada. Dovršetak svih radova očekuje se do kraja lipnja 2023.godine, te zasada radovi idu planiranom dinamikom. Cilj projekta jest izravno povezivanje novog terminala na europsku autocestovnu mrežu. Zajedno sa željezničkim projektom, nova državna cesta čini okosnicu multimodalnog povezivanja. Radi se o brzoj prometnici, ulici, koja prolazi gusto naseljenim područjem grada, s dvije svrhe od kojih prva podrazumijeva povezivanje novog lučkog terminala – Zagrebačke obale s autocestom, a druga povezivanja naselja Škurinje – Podmurvice – Mlaka. Ukupna duljina ceste je oko tri kilometra, s dva čvorišta i oko 500 metara spojnih cesta. Širina ceste je promjenjiva, na najvećem dijelu trase bit će trotračna, dok će spojevi na mrežu gradskih ulica biti izvedeni s dvije trake.
Lučka spojna prometnica u duljini od 680 metara koja predstavlja produžetak DC403 se gradi. Investitor radova vrijednosti 32 milijuna kuna, koje izvodi GP Krk je Lučka uprava Rijeka. Za preostali dio do trga Žabica duljine 1.250 metara pri završetku je Prometna studija koridora Žabica – DC403.
– Tunel Podmurvice, na zadovoljstvo svih prisutnih, jučerašnjim probojem spojen je u svojoj punoj duljini od 1.235 metara. Iskop tunela Podmurvice izvodio se primjenom novoaustrijske tunelske metode. Iskop se izvodio u početku bagerima s čekićem, a kasnije kombinirano primjenom eksploziva i bagerima s čekićem.
Sve prema planu
Druga faza iskopa tunela, u podnožju tunela, planira se završiti do svibnja iduće godine. Spomenuo bih kako je započela ugradnja hidroizolacije i betoniranje završne obloge s južne strane. Izvodi se i iskop interventnih izlaza, a trenutno je od ukupnih 850 metara iskopano oko 150 metara. Nadalje, na trasi buduće državne ceste DC403, koja je gotovo u potpunosti probijena, trenutno se izvode radovi na izgradnji kružnog raskrižja u čvoru Škurinje, na riječkoj obilaznici, kao i izgradnja potpornih zidova te radovi na električnim instalacijama i instalacijama vodovoda, kanalizacije, oborinske odvodnje te plina. Dovršena je izvedba stupova na željezničkom podvožnjaku Piopi, a započelo se i s izvođenjem nosive konstrukcije za željeznicu.
Na vijaduktu Piopi, od deset raspona, betonirana su prva dva, dok se treći priprema. Istovremeno se izvode radovi na preostalim temeljima i stupovima vijadukta. Izvedena je kompletna konstrukcija vijadukta Mlaka na spojnoj cesti od DC403 do Zvonimirove ulice, a preostaje izvedba kolničke konstrukcije i pješačkih hodnika, s opremom. Još nisu započeti radovi na kružnom raskrižju na Mlaci te na rekonstrukciji raskrižja sa Zvonimirovom ulicom, a što se očekuje kroz nekoliko mjeseci kada se operativno postignu uvjeti za njihovo izvođenje.
Hoće li cesta biti završena u predviđenom roku, kako bi ispunila svoju primarnu zadaću povezivanja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali s riječkom zaobilaznicom? Kada će se Riječani voziti po novoj prometnici, što će ona značiti za prometni sustav samog grada i gradskog prometa?
– Nova državna ceste DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, te će građanima Rijeke donijeti bržu poveznicu između zapadnog dijela centra Rijeke i riječke obilaznice, čime će se isto tako rasteretiti promet u centru grada. Dovršetak svih radova očekuje se do kraja lipnja 2023.godine, te zasada radovi idu planiranom dinamikom. Cilj projekta jest izravno povezivanje novog terminala na europsku autocestovnu mrežu. Zajedno sa željezničkim projektom, nova državna cesta čini okosnicu multimodalnog povezivanja. Radi se o brzoj prometnici, ulici, koja prolazi gusto naseljenim područjem grada, s dvije svrhe od kojih prva podrazumijeva povezivanje novog lučkog terminala – Zagrebačke obale s autocestom, a druga povezivanja naselja Škurinje – Podmurvice – Mlaka. Ukupna duljina ceste je oko tri kilometra, s dva čvorišta i oko 500 metara spojnih cesta. Širina ceste je promjenjiva, na najvećem dijelu trase bit će trotračna, dok će spojevi na mrežu gradskih ulica biti izvedeni s dvije trake.
Ministar Butković i ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa najavili su i nastavak ove prometnice do Trga Žabica u centru Rijeke, kada možemo očekivati i taj dio ceste?
– Lučka spojna prometnica u duljini od 680 metara koja predstavlja produžetak DC403 se gradi. Investitor radova vrijednosti 32 milijuna kuna, koje izvodi GP Krk je Lučka uprava Rijeka. Za preostali dio do trga Žabica duljine 1.250 metara pri završetku je Prometna studija koridora Žabica – DC403 koja je naručena od strane Grada Rijeke. Dovršenjem kompletne spojne prometnice Žabica – DC403 će se u potpunosti u prometnom smislu rasteretiti centar grada Rijeke.
Pelješki most
Završeni su radovi na najvećem projektu Hrvatskih cesta – Pelješkom mostu, a završen je i tehnički pregled mosta. Koji su utvrđeni nedostaci i kada će most biti u potpunosti završen?
– Tehnički pregled po prvoj građevinskoj dozvoli projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, a koja podrazumijeva Pelješki most, završen je te su Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor radova zaprimile službeni zapisnik. S obzirom na obim dokumentacije jednog kompleksnog objekta kao što je most Pelješac, više od 300 zasebnih dijelova građevinskog dnevnika i preko 1.300 nacrta izvedbenog projekta, Ministarstvu graditeljstva omogućen je uvid u istu mjesec dana ranije putem digitalne cloud platforme BIM za upravljanje građevinskom dokumentacijom, a koju su Hrvatske ceste tijekom prethodnih godina uspješno počele koristiti. Ovo je prvi takav pristup organizaciji dokumentacije za tehnički pregled putem digitalne platforme i nadamo se da će u budućnosti postati standardom. Dokumentacija tako ostaje trajno pohranjena i pregledna te stoji na raspolaganju i za sve buduće dionike faze eksploatacije i održavanja mosta.
U konačnici, sam tehnički pregled i uvid u fizičku dokumentaciju pohranjenu na gradilištu održan je 27. i 28. siječnja 2022. godine. Na pregledu se sukladno propisanim procedurama i pravilima provjeravala sva potrebna gradilišna dokumentacija i dokazi kvalitete ugrađenih materijala kao i stanje na samom gradilištu. Bitno je istaknuti kako su predočeni dokazi uporabljivosti kao i funkcionalni testovi nužni za uporabu mosta zadovoljili sve traženo građevinskom dozvolom. Tehničkim pregledom utvrđeni su određeni manji nedostaci, a koji su za ovako kompleksne izvedbe u gradnji uobičajeni. Riječ je o radovima koji se mogu izvesti u kratkom periodu, a obuhvaćaju zamjenu manjeg dijela prometne opreme. Po uklanjanju spomenutih nedostataka, koji su u tijeku, moći ćemo govoriti o završetku svih radova na Pelješkom mostu.
Izvođači moraju dokazati povećane troškove
Kako se na projekte odražava nagli rast cijena građevinskog materijala i radova? Hoće li doći do izmjena pojedinih do sad zaključenih ugovora u smislu povećanja cijene?
– Zaključkom Vlade RH objavljenom u Narodnim novinama u listopadu prošle godine omogućeno je da naručitelji zajedno sa ugovarateljima pristupe analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda koji su relevantni za izvođenje radova na konkretnom projektu, a čije poskupljenje bi moglo utjecati na promjenu cijena za više od 10 posto, što bi bila osnova za potraživanje isplate dodatnih troškova. U svakom slučaju, bilo kakav zahtjev ne može biti vezan isključivo uz ugovorenu vrijednost radova, već samo uz dokaze izvođača da je određene materijale i proizvode nabavljao i ugrađivao sukladno odobrenom dinamičkom planu, te uz dokaz o povećanju cijene tih proizvoda u odnosu na cijenu iz vremena davanja ponude.
Kada će biti završene pojedine dionice pristupnih cesta i kada će most biti službeno pušten u promet? Koje će dionice pristupnih cesta do tada biti završene i hoće li omogućiti normalno funkcioniranje prometa prema krajnjem jugu zemlje? Dionice koje gradi grčki Avax će, evidentno, kasniti za otvaranjem mosta. Kada će one biti završene i kako napreduje gradnja ključnih objekata na stonskoj zaobilaznici?
– Uporabna dozvola za most bit će izdana po završetku radova na pristupnim cestama i izvršenom tehničkom pregledu za iste, budući da je po lokacijskoj dozvoli most sa pristupnim cestama jedna funkcionalna cjelina. Slijedom navedenog, paralelno s uklanjanjem nedostataka na mostu, nastavljaju se radovi po drugoj građevinskoj dozvoli koja obuhvaća pristupne ceste prije i poslije mosta, na kopnenoj i na pelješkoj strani, od DC8 do DC414 u duljini od 12 kilometara. Podsjetio bih i kako su u tijeku također i radovi na dionicama koje se nastavljaju na pristupne ceste mostu, na obilaznici Stona u duljini od 18 kilometara. Da rezimiram, na ljeto će u promet biti pušten Pelješki most i cijela dionica pristupnih cesta koje gradi Strabag te dio dionice koju radi Avax, izuzev stonske obilaznice čiji je dio i most Ston. Stonska obilaznica će biti gotova na jesen, najkasnije do kraja 2022.godine.
Koja je konačna cijena izgradnje mosta, je li bilo značajnijih korekcija u odnosu na cijenu iz ugovora s CRBC-om?
– Iako su izvođači na tjednim koordinacijama upoznavali naručitelja o problemima u opskrbi i promjeni nabavnih cijena materijala, za sada je naručitelj dobio samo najave potraživanja bez detaljnih izračuna stvarnog povećanja kako jediničnih cijena, tako i ukupne cijene radova. Jedan dio radova se izveo do trenutka od kada su cijene počele rasti, i za taj dio radova izvođači nemaju pravo na promjenu cijena. Za ostale radove koji se trenutno izvode treba analizirati koji sve materijali i proizvodi se koriste i da li su i koliko cijene tih materijala povećane.
Lakše do mora
Na riječkom području u planu je rekonstrukcija kružnog toka Šmrika, koji povezuje A7, Jadransku magistralu i cestu prema Krčkom mostu. U kojoj je fazi taj projekt, kada će započeti gradnja i kako će biti riješen problem zastoja i kolona koje se na tom kružnom toku stvaraju u ljetnim mjesecima?
– Hrvatske ceste su u listopadu 2021. godine ugovorile izradu svih vrsta idejnih i glavnih projekata, provedbu geodetskih i geotehničkih istražnih radova, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole s tvrtkom Trafficon d.o.o. s ugovorenom vrijednosti projektiranja u iznosu od 760 tisuća kuna te rokom izrade od 18 mjeseci. U tijeku je izrada varijantnih rješenja raskrižja kako bi se iznašlo najbolje rješenje koje će osigurati nesmetano odvijanje prometa bez zastoja, a koji se događaju u vrijeme sezone prvenstveno iz pravca A7. U ovom trenutku ne mogu prejudicirati na koji način će biti riješen problem zastoja, budući da će navedeno biti poznato tek po izradi varijantnih rješenja. Istim postupkom razmotrit će se različiti tipovi i geometrije raskrižja, te će se definirati osnovno tehničko oblikovanje raskrižja na način da se postigne pregledno raskrižje i da se prometnom signalizacijom osigura odvijanje prometa na siguran način za sve sudionike u prometu. Gradnja može započeti nakon ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, a nadam se kako bi isto moglo biti krajem 2023. godine. Naravno, u obzir moramo uzeti i postupak javne nabave koje je potrebno provesti kao jedan od preduvjeta početka radova.
U kojoj su fazi radovi na cesti Meja – Oštrovica i kada će biti završeni?
Radovi su započeti 26. listopada 2020. godine s rokom izvođenja radova od 18 mjeseci, do 26. travnja ove godine. Radove vrijednosti 39,2 milijuna kuna izvodi GP Krk d.d. Investitori radova su zajedno Hrvatske ceste i KD Vodovod te kanalizacija Rijeka u dijelu izgradnje novog vodovoda vrijednosti 1,5 milijuna kuna koji je u cijelosti položen i u tijeku je ispitivanje istog.
Položen je habajući asfalt na 4,2 kilometra trase, a na preostalih tri kilometra predviđeno je izvesti preostale radove u ugovornom roku. Trenutno se izvode radovi na izradi posljednja tri potporna gabionska zida, zaštiti pokosa, postavljanju rubnjaka nakon čega slijede radovi na kolničkoj konstrukciji te prometnoj opremi i signalizaciji.
(Zlo)upotreba žalbi
Gotovo svi projekti o kojima govorimo kasnili su zbog velikog broja žalbi na natječajnu doklumentaciju, kao i svi ostali veliki infrastrukturni radovi u Hrvatskoj. Treba li, po vašem mišljenju, mijenjati Zakon o javnoj nabavi?
– Bez obzira što Zakon precizno propisuje rokove za izjavljivanje žalbe, gospodarski subjekti u praksi izjavljuju žalbe i mimo tih rokova, primjerice, pola sata prije otvaranja ponuda, a razmatranje takve žalbe i odbacivanje iste je bez ikakvih sankcija naručiteljima uzrokuje poteškoće i prolongira otvaranje ponuda, te završetak postupka odnosno sklapanje ugovora. Izjavljivanjem žalbe koja je neuredna ili nepravovremena ponuditelji bez ikakvih posljedica kupuju vrijeme za sastavljanje svoje ponude na teret naručitelja i drugih ozbiljnih ponuditelja koji su uložili napore za pravovremenu dostavu ponude i imali trošak jamstva za ozbiljnost ponude. Također, u praksi se pokazalo da ponuditelji zlorabe članak 430, stavak 2. Zakona kojim je za žalbu na dokumentaciju o nabavi žalitelj obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od samo 5.000 kuna. Budući da se postupak nabave zaustavlja u trenutku podnošenja žalbe, žalitelji neosnovanim žalbama na dokumentaciju produžuju rok za predaju ponuda, pogotovo u slučaju nabava velike vrijednosti. Smatram kako bi trebalo propisati sankcije za ponuditelje koji evidentno zloupotrebljavaju institut žalbe, te uvesti obvezu da ponuditelji prije izjavljivanja žalbe na dokumentaciju o nabavi moraju postavit upit za pojašnjenjem dokumentacije, a ne da dovedu naručitelja u situaciju da »tipfeler« iz dokumentacije o nabavi bude žalbeni navod. Isto tako, vrijednosti naknada za pokretanje žalbenog postupka koje su proporcionalne procijenjenoj vrijednosti nabave trebalo bi primijeniti i na žalbe na dokumentaciju o nabavi.
Koliko je pandemija COVID-19 utjecala na realizaciju ovih i drugih ključnih projekata Hrvatskih cesta?
– Svi smo svjedoci promjena koje se događaju. Svijet kakav smo nekada poznavali dobio je novi obris, i moramo se prilagođavati i prihvaćati novonastale okolnosti kako bi, koliko-toliko, mogli nastaviti s našim aktivnostima. Građevinski sektor pogođen je ovom krizom ponajprije zbog jako strmog povećanja cijena građevinskih materijala, ali, na sreću, s obzirom da se većina poslova vezana za građenje i održavanje cesta odvija na otvorenom, radne aktivnosti nisu značajnije zaustavljane, tako da sa zadovoljstvom mogu reći da projekti idu svojim planiranim tokom. Moram spomenuti kako su se izvođači u ovoj pandemiji pokazali kao odgovoran partner te su dali znatan doprinos, budući da su poremećaji u distributivnim lancima njima dodatno opterećenje. Usprkos svim izazovima koje je pandemija donijela uspješno su nastavili sa aktivnostima kako ne bi došlo do prekida radova.
Neusporedive brojke
Kako su se realizirani projekti odrazili na sigurnost prometa na prometnicama kojima upravljaju Hrvatske ceste, smanjuje li se broj nesreća s težim posljedicama?
– Ovo razdoblje pandemije i svi sociološki aspekti koje je ona donijela utjecalo je i na mobilnost, odnosno količinu prometa na cestama. Tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo pandemiji, promet na državnim cestama kontinuirano je rastao prosječnom godišnjom stopom od oko tri posto, a istovremeno se povećala i ukupna duljina mreže državnih cesta i to za preko 260 kilometara. Prethodne 2020. pad prometa iznosio je oko 18 posto, u odnosu na godinu ranije, a najveći je zabilježen u travnju, čak 57 posto u odnosu na travanj 2019. Pad prometa je utjecao i na smanjenje broja prometnih nesreća te smanjenje broja poginulih osoba.
Tako je tijekom 2020. na državnim cestama poginulo 48 osoba što je značajno manje i u odnosu na 2019. kada je zabilježen do tada najmanji broj poginulih osoba na državnim cestama, njih 77. Međutim, s obzirom na značajan pad prometa tijekom 2020. ne uzimamo kao relevantnu te bi svaka usporedba u godinama koje slijede bila neobjektivna.
Zaključno, sve napravljeno u smislu razvoja društva i modernizacije poslovanja Hrvatskih cesta daje mi za pravo kad kažem da imamo potrebnu hrabrost i znanje da kroz još uvijek prisutno razdoblje globalne pandemije nastavimo sa uspješnim rezultatima te ostanemo jedan od pokretača gospodarstva u Hrvatskoj. Velike investicije koje smo pokrenuli revitalizirale su jednim većim dijelom građevinske tvrtke i vratile im mogućnost za rast i razvitak, a time su i manje tvrtke istodobno dobile mogućnost za svoje pozicioniranje na tržištu.
.....
izvor: Novi list, Rijeka
tekst: Marinko Glavan
foto: Vedran Karuza
