Ministar Oleg Butković, direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, župan Nikola Dobroslavić su s predstavnicima izvođača radova obišli gradilište Pelješkog mosta te su tom prilikom komentirali dinamiku radova, ali i probleme s kojima su se susreli.

 

„Impresivno je vidjeti kako to sve napreduje. Trenutno se radi na okrupnjavanju čelične konstrukcije i na betoniranju središnjeg pilona i to ide jako dobro usprkos koroni i određenim problemima koji su postojali. Ovaj projekt ide svome kraju, određenom uspješnom dinamikom i očekujemo kako će u predviđenom roku to sve završiti,“ kazao je Butković dodavši kako su nakon obilaska održali operativni sastanak sa svim izvođačima svih faza projekta, kako mosta, tako i pristupnih cesta.

 

 

„Upoznali smo se s dinamikom izvođenja radova na pristupnim cestama, to sad ide jako dobro. Neki od izvođača su i ispred roka te vjerujemo kako ćemo kroz godinu i pol dana biti gotovi s cijelim projektom i otvoriti Pelješki most s pristupnim cestama. Vjerujemo da dotad neće biti određenih i nepredviđenih problema vezanih uz Covid. No i u lockdownu smo imali uspješno građenje svih velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj jer smo bili koordinirani te vjerujemo kako nas to neće omesti ni na Pelješkom mostu,“ dodao je.

 

 

Upitan o situaciji s vinarom Mihom Rozićem kojemu su bageri srušili njegov vinograd, Butković je kazao kako se sve radilo sukladno planovima.

 

„Što se tiče projekta Pelješkog mosta i pristupnih cesta, znate da je to najvažniji projekt u RH trenutno. On je krenuo puno prije nego što je krenulo izvođenje radova, a trase mosta i pristupnih cesta su se utvrđivale prostornim planovima, najprije općina i gradova, potom županija, a onda su se sukladno tome radili projekti. Hrvatske ceste su sukladno zakonu išle u određena izvlaštenja, 1100 takvih slučajeva je riješeno i riješen je i ovaj slučaj. Svi moraju znati da Pelješki most moramo dovršiti,“ poručio je Butković.

 

Isti problem je komentirao i Škorić, naglasivši kako je vinar dio svojih vinograda izgradio na državnoj cesti.

 

„Utjecaj korona-krize pokušavamo svesti na najmanju moguću mjeru kad je u pitanju projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske. Koordinacije se svakog tjedna ovdje održavaju, radi se o strateškom projektu Vlade RH sa svojim rokovima. Unatoč svim emocijama koje imamo, projekt moramo dovršiti, a referiram se na problem gospodina Rozića. Pokušali smo maksimalno izaći ususret čovjeku koji je, moram naglasiti, na državnoj zemlji posadio nasad, a ne na svojoj. Mi projekt moramo realizirati unatoč svim emocijama i simpatijama prema ljudima koji obavljaju tu djelatnost. Imali smo 600 parcela i 1100 vlasnika, i taj jedan problem,“ prokomentirao je Škorić.

Upitan o fazama i rokovima, kazao je kako je rok za prvu fazu 31. srpnja 2021. godine te kako na njoj radi kineska tvrtka. Na drugoj fazi radi Strabag, a rok je 2022. godina, no Škorić je naveo kako se radi na smanjenju roka te dovršetku faze prije turističke sezone 2022. godine. Na 3. i 4. fazi radi grčka tvrtka Avax, a rok je travanj 2022. godine.

 

 

„Mi radimo izmjenu dokumentacije kako bismo omogućili izgradnju čvora Brijesta koji će biti moguće pustiti u promet neposredno nakon gradnje mosta. To će biti privremeno rješenje do izvršenja svih pristupnih cesta, dakle 2.3. i 4. faze. Za nas je druga faza ključna jer se njome spajamo na cestu D-414, dakle na postojeću cestu,“ izjavio je.

 

Odgovorio je i u kojoj fazi se nalazi projekt izgradnje brze ceste preko Pelješca.

„Završena je studija izvodljivosti za cestu preko Pelješca, najbliža je realizaciji obilaznica Orebić, a u roku od godinu i pol dana trebali bismo imati glavni projekt i građevinsku dozvolu tako da je taj dio brze ceste najbliže realizaciji,“ kazao je. Dobroslavić je istaknuo važnog samog projekta.

 

„Čuli smo od izvođača radova kako je cilj zadržati ugovorene rokove premda navode da imaju određenih poteškoća uzrokovanih korona-krizom. Želimo vjerovati da će to tako i biti, veselimo se završetku projekta. Vidi se koliko je impresivan, veoma zahtjevan, sa stupovima, konstrukcijama koje nisu viđene možda ni u Hrvatskoj, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji svakako nisu,“ kazao je Dobroslavić.