Povratak Event fallback 22dd161321125d8bcfad5a33b79c4fd034534dd38510e9e166d76353ba06ad09
ZAKLJUČCI 1. SAVJETOVANJA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA CESTE - VIA VITA PROMETNA POLITIKA U 2017. GODINI

U terminu od 27. do 29. studeni. 2016. godine u Opatiji (hotelski kompleks Četiri opatijska cvijeta) održano je prvo savjetovanje pod naslovom Prometna politika u 2017. godini u organizaciji Hrvatskog društva za ceste - Via Vita.

Panel 1: Projekcija proračuna za 2017. godinu

Prezenteri:

Škorić Josip

Hrvatske ceste

Kapitalne investicije u planu izgradnje:

  • Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom (Vrijednost: 3,2 mlrd kn)
  • Solin- Stobreč- Dugi Rat- Omiš (Vrijednost: 2,2 mrd kn - Faza Obilaznica Omiša)
  • D403 Čvor Škurinje- Luka Rijeka (Vrijednost: 500 mln kn)
  • Čvor Okučani- Gradiška (Most Sava) (Vrijednosti radova 500 mln kn - U sklopu modifikacije OPKK programa)
  • Istočna obilaznica Vinkovaca (Vrijednost: 140 mln kn)

Projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja državnih cesta:

  • Obnova D1, lokacija Stupnik (Vrijednost: 32 mln kn)
  • Obnova D206, lokacija Općina Pregrada (Vrijednost: 14 mln kn)
  • Obnova D2 na prolazu kroz Viroviticu (Vrijednost: 12 mln kn)
  • Rekonstrukcija D2 u Vukovaru, Kudeljarska ulica i Ulica Priljevo (Vrijednost: 30 mln kn)
  • Obnova dionice DC407 prolaz kroz Zadar (Vrijednosti radova: 37 mln kn)
  • Rekonstrukcija D55 u Vinkovcima, Zvonarska ulica (Vrijednost:13 mln kuna)
  • Obnova D502 u dionici Smilčić- Prigrada 8,85 km (Vrijednost: 22 mln kn)
  • Obnova D5 od gr. Županije do mjesta Cage 6,58 km (Vrijednost: 22 mln kn)
  • Obnova D44 Lupoglav- Bršćak (Vrijednost: 14 mln kn)
  • Obnova asfaltnog kolnika D1 , Jošani – Udbina 11,4 km (Vrijednost: 17,2 mln kn)
  • Raskrižje D8 i ŽC6238 na Zvekovici ulaz u Cavtat (Vrijednost: 23,9 mln kn)

 

Draženović Josip

Hrvatske Autoceste

Investicije u pripremi:

  • Spoj A11 i Sarajevske ulice
  • A5 Granica R. Mađarske – Most Drava
  • Modernizacija sustava naplate
  • Unapređenje sustava zaštitnih ograda
  • Provedba akcijskog plana zaštite od buke

Investicije u planu:

  • A7 Križišće - Žuta Lokva
  • Spojna cesta A1 - DC8 Ravča – Drvenik
  • Nova obilaznica Zagreba

 

Bučić Sanja

Hrvatske Željeznice

Plan investicija 2017. – 2021.:

U sljedećih 5 godina planiramo realizirati 15 milijardi kuna investicija u željezničku infrastrukturu, od čega se 70% odnosi na EU projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova. EU projekti uglavnom uključuju potpunu rekonstrukciju i modernizaciju te izgradnju drugog kolosijeka pojedine dionice.

Ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora uglavnom se odnose na parcijalnu obnovu (sanaciju usjeka, tunela, mostova, kontaktne mreže i sl.) te obnovu dionica koja ne može biti financirana iz EU.

EU projekti

Aktivni projekti:

  • Dugo Selo – Križevci
  • Gradec – Sv. Ivan Žabno

Budući projekti:

  • Dugo Selo – Novska
  • Križevci – Koprivnica – DG
  • Hrvatski Leskovac – Karlovac
  • Goljak – Skradnik
  • Vinkovci – Vukovar
  • Zaprešić – Zabok
  • Škrljevo – Rijeka – Jurdani
  • Rijeka Brajdica (rekonstrukcija kolodvora)
  • Zagrebačka obala (rekonstrukcija kolodvora)

 

Vela Nino

Županijske ceste

 

godišnji prihodi/rashodi

milijuna kn

2016

2017.

projekcija

procjena potreba

Prihod od naknade za uporabu javnih cesta pri registraciji 765 835 1.150
Prihod od naknade za financiranje javnih cesta ŽUC-u iz trošarine na gorivo 48 60 240
Prihod od ostalih naknada 62 60 60
ukupno PRIHODI ŽUC 875 955 1.450
redovno održavanje cesta 435 465 530
izvanredno održavanje cesta 160 165 260
rekonstrukcije i građenje cesta 80 120 415
veliki gradovi 73 80 132
krediti 36 33 22
ostali rashodi 91 92 91
ukupno RASHODI ŽUC 875 955 1.450

 

Panel 2: Prometna strategija EU i uloga fondova u kontekstu prometne politike

Uvodničar:

Šimac Neven

Panelisti:

Nicodeme Christophe

Vela Ariana

Hodak Tomislav

Matijašević Ozren

 

Pripremu i provedbu infrastrukturnih projekata financiranih iz ESI fondova u financijskoj perspektivi 2014. - 2020. potrebno je promatrati s dva aspekta: aspekta korisnika i aspekta tijela koja djeluju u sustavima upravljanja i kontrole.

Na razini korisnika uočene su brojne pogreške koje se uglavnom odnose na fazu pripreme i provedbe projekata. U nastavku su opisani ključni problemi u ove dvije faze.

  1. Faza pripreme projekata:

Cjepkanje projekata prilikom izrade baze projekata; Priprema studijske dokumentacije bez jasnoga razloga; Minimalno ulaganje u ljudske resurse; Strateški dokumenti pripremaju se zato što je to obveza i uopće se ne prati njihova provedba; Za projekte ne postoje opravdanja niti strateško utemeljenje; te Angažiranje neadekvatnih savjetnika.

  1. Faza provedbe projekata:

Nedovoljna razina poznavanja pravila provedbe koja se odnose na EU fondove koja često dovodi do gubitka sredstava; Nedostatna koordinacija pojedinih službi ili odjela unutar organizacija u fazi pripreme provedbene dokumentacije; Nerazumijevanje učinaka koje projektni moraju proizvesti i rokova; Projektima upravlja osoblje građevinske struke, ali bez „EU-fondaša”; Kašnjenje u rješavanju IP odnosa; Neadekvatni sustavi praćenja i vrednovanja provedbe; te Ne postoje komunikacijske strategije projekta.

Na razini sustava upravljanja i kontrole uočene su poteškoće koje navodimo u nastavku: RH nije izvršila kvalitetnu pripremu za korištenje velikih financijskih alokacija iz ESIF-a u sektoru prometa te nisu ispunjeni tzv.

horizontalni prioriteti;

Nedostatna koordinacija između TDU-a, JLS-a i javnih poduzeća u pripremi i provedbi projekata; Tijela koja čine SuK često nemaju terenskog iskustva s konkretnim projektima u sektoru prometa; Ljudski kapaciteti na razini sustava su nedostatni (premalo zaposlenih koji razumiju uredbe EU, ZNP i druge dokumente); Upitni učinci najavljene reforme SuK-a (mogu biti pozitivni, ali i negativni); Nejasna komunikacija kada su u pitanju veliki projekti (ne postoje komunikacijske strategije); te Prilikom programiranja nisu uzeti u obzir rokovi za pripremu projekata u prometu (dug proces pripreme odgađa postignuća i pomiče ih na kraj perspektive).

Zbog svega navedenog potrebno je aktivno raditi na informiranju i edukaciji korisnika i zaposlenika sustava upravljanja i kontrole, kao i uspostavljanju njihove jače i plodonosnije suradnje, a sve s ciljem pripreme i provedbe projekata koji će apsorbirati raspoloživa sredstva iz ESIF-a u ovom programskom razdoblju. Ujedno je potrebno raditi na pojednostavljenju procedura za dobivanje sredstava i provedbu projekata, ali i započeti s pripremom za sljedeće financijsko razdoblje.

 

Panel 3: Restrukturiranje cestovnog sektora

 

Uvodničar:

Skendrović Vladimir

Panelisti:

Gospočić Alen

Marteau Jean-Francois

Šala Josip

Vela Nino

Škorić Josip

 

Danas je u Republici Hrvatskoj cestovna mreža razvijena do razine koja udovoljava većini prometnih zahtjeva. Organizacija cestovnog sektora zasnovana je na podjeli odgovornosti za gospodarenje dijelovima mreže između različitih dionika. Neka aktualna organizacijska rješenja ne odgovaraju potrebama, pa se sustav upravljanja mrežom preispituje aktualnim procesom restrukturiranja s ciljem iznalaženja tehničkih i organizacijskih rješenja za ostvarivanje veće vrijednosti za novac. Funkcije sustava mogu se unaprijediti reorganizacijom kao i usvajanjem zajedničkih tehničkih pravila nužnih za potporu odlučivanju o planiranju i financiranju radova na cestovnoj mreži, sve u cilju ostvarivanja više razine usluge uz iste troškove ili iste razinu usluge uz manje troškove, uvažavajući pri tome zahtjeve sigurnosti prometa. Neka od poduzeća koja upravljaju dijelovima mreže opterećena su i znatnim kreditnim obvezama, pa je u suradnji s međunarodnim razvojnim financijskim institucijama pokrenut postupak kojim bi se dugovi refinancirali a sustav restrukturirao u pravcu veće učinkovitosti. Proces restrukturiranja vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uz suradnju s upraviteljima cestovne mreže.

Restrukturiranje započinje donošenjem strateških odluka i nastavlja se razradom osnovnih dokumenata, pravilnika i smjernica koje se koriste u operativnom radu upravitelja cesta. Jedinstveno tehničko razvrstavanje svih javnih cesta jedan je od temeljnih zadataka na kojemu se grade unaprjeđenja sustava. Podupire se razvrstavanje prema tehničkim, projektnim i prometnim kriterijima, neovisno o tome tko upravlja cestom. Slijedeći korak predstavljaju jedinstvene tehničke specifikacije redovitog održavanja za sve javne ceste, koje se razrađuju na osnovi teze da je održavanje ceste određeno njezinom kategorijom i ne treba biti ovisno o tome tko njome upravlja. Za sustav upravljanja i održavanja bitan je jedinstveni sustav gospodarenja kojim će biti obuhvaćena sva cestovna imovina, uključujući županijske i lokalne ceste. Sustav gospodarenja razvija se kao podloga za upravljanje i donošenje odluka za održavanje, rehabilitaciju i rekonstrukciju. HDC Via Vita odlučno je svoje stručne kapacitete staviti na raspolaganje za razradu tehničkih pravila i smjernica.

Za sustav autocesta, kojim većim dijelom upravljaju tvrtke HAC i ARZ, koje su naplatu cestarine i održavanje prenijele na HAC-ONC, predložene su opcije institucijskog spajanja te koordinacije i objedinjavanja funkcija u cilju povećanja efikasnosti. Za sustav državnih cesta bitan je nastavak reorganizacije Hrvatskih cesta, koji podrazumijeva prenošenje nekih ovlasti na regionalne Poslovne jedinice kao i funkcijsko objedinjavanje planiranja i nabave sa Županijskim upravama za ceste (ŽUC). U tom smislu potrebno je nastaviti dijalog između HC i ŽUC-eva kako bi se iznašla rješenje koja će biti optimalna u smislu održavanja mreže i trošenja sredstava poreznih obveznika, uz poštovanje autonomije upravitelja po županijama i regijama. U svim tvrtkama za upravljanje mrežom potiče se uvođenje ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI) za mjerenje efikasnosti.

Provedba restrukturiranja nameće pitanje snažnije uloge resornog Ministarstva, poglavito u planiranju na razini cestovnog sektora kao i u kontroli efikasnosti javnih poduzeća. U tom smislu potiče se nastavak razmatranja osnivanja agencije za velike investicije u prometnu infrastrukturu (ceste i željeznice), koja bi inicirala multimodalne projekte državnog značaja i osigurala učinkovito vođenje velikih projekata.

Ugovori za održavanje prema učinku za sada su u fazi pilot – projekta, međutim, u budućnosti se očekuje vrednovanje stečenih iskustava i šira primjena, uz nužne prilagodbe ovakvog načina ugovaranja radova redovnog održavanja cesta, uz mogućnost proširenja i na izvanredno održavanje. Uz ugovore za održavanje po učinku veže se i povećanje udjela privatnog sektora u održavanju cesta, za što je bitno produljenje planskog ciklusa na razdoblje dulje od 4 godine.

Odluke o planiranju razvoja, obnove i održavanja cesta potrebno je temeljiti na objektivnim analizama troškova i koristi. U tom smislu značajna je uloga Društva Via Vita, koje kao neovisna i neprofitna organizacija može dati svoj sud o svakom od aspekata restrukturiranja cestovnog sektora, procesa koji napreduje usprkos teškoćama koje proističu iz nerazumijevanja ili stavljanja uskih interesa ispred dobrobiti društvene zajednice. Jedna je od temeljnih zadaća Društva podizanje svijesti o cjelovitosti i značaju cestovne prometne mreže kao dijela nacionalnog bogatstva i jednog od temeljnih preduvjeta održivog razvitka, te kao dijela sustava europskih prometnica.

 

Panel 4: Predstavljanje HUKA – sigurnost prometa na autocestama

 

Uvodničar:

Draženović Josip

Panelisti:

Čamber Silvio

Cviljak Boris

Dimitropoulos Iooannis

Mataija Josip

Antolović Dražen

Babić Slaviša

Zovak Goran

 

Sigurnost prometa je rezultat vrlo dinamične interakcije između vozila, ceste i vozača. Uloga vozača je pritom nezamjenjiva, ali određene mjere mogu oblikovati ponašanje vozača ili ublažiti posljedice njegovih propusta. Izgradnjom mreže autocesta, posljednjih deset godina Republika Hrvatska bilježi kontinuirani pad poginulih, ali broj ozlijeđenih je i dalje značajan i predstavlja ogroman trošak za obitelji i društvo u cjelini. Za unapređenje sigurnosti prometa na autocestama potrebno je zajedničko djelovanje svih dionika i interdisciplinarni pristup; znanstveni, zakonodavni, tehničko-tehnološki, edukativni i represivni. Mjere trebaju biti usmjerene na:

  • Suradnju sa znanstvenom zajednicom radi analize uzroka nesreća te poduzimanja ciljanih mjera za njihovo sprečavanje
  • Povećanje prometa autocestama kao najsigurnijim prometnicama
  • Analizu prometnih znakova s ograničenjima za vozače
  • Učestale i redovite kontrole brzine na autocestama pomoću video nadzora ili pomoću mjerenja prosječne brzine vožnje,
  • Edukaciju vozača o vožnji autocestom i mogućim kritičnim situacijama.

 

Panel 5: Realizacija projekta – od ideje do uporabne dozvole

 

Uvodničar:

Orešković Mirko

Panelisti:

Sršić Zdravko

Bošnjak Josip

Boban Tomislav

Kumrić Oliver

U predstojećem , odnosno namjeravanom restrukturiranju Cestarskog sektora, nužno je i neophodno posebnu pažnju u postavljanju primjerene organizacijske forme voditi o zadacima koji stoje i stajat će pred Sektorom: organizacija, priprema i provedba graditeljskih projekata i projekata redovnog i izvanrednog održavanja cestovne infrastrukture.

Toga radi, i s tim ciljem organizaciju Sektora, u cijelosti i po elementima, treba prioritetno postaviti u skladu s interesima projekata, a uz punu podršku adekvatne funkcijske organizacije.

Projektno poticajan odnos funkcijske, hijerarhijske organizacije i projektne organizacije o presudnog je utjecaja na uspješnost projekta.

U strateškom planiranju kako graditeljskih projekata cestovne infrastrukture, tako i projekata redovnog i izvanrednog održavanja cestovne infrastrukture, nužno je u planskim dokumentima voditi računa o balansu projektnih zahtjeva i izdašnosti raspoloživih, prije svega domaćih, resursa.

U praksi provedbe javnih projekata nužno je i neophodno instituciju upravljanja graditeljskim projektom prepoznati kao kritičnu aktivnost koje realizacija mora započeti u fazi oblikovanja projektne ideje.

Instaliranje upravljanja projektom u kasnijoj fazi provedbe projekta za sobom povlači projektne poremećaje, odnosno menadžer projekta je tada u poziciji „vatrogasca“ a ne kreatora unutarnje i vanjske kohezije projekta.

Formiranje državne Agencije za provedbu javnih projekata koja bi imala zadatak da organizira pripremu i provedbu projekata oko čije bi se realizacije prethodno postigla politička suglasnost, a za provedbu kojih ne postoji partikularna sposobnost nositelja projekta, ocjenjuje se kao ideja koju bi trebalo pobliže i detaljnije analizirati, te shodno rezultatu analize, donijeti svrsishodnu odluku.

U provedbi javnih graditeljskih projekata, od usluga upravljanja projektom, preko usluga projektiranja, revizija, nadzora i građenja i/ili izvođenja radova, zakonskom regulativom se mora jasno razgraničiti prava, obveze i odgovornosti sudionika u pripremi i provedbi projekta, što danas na žalost, nije slučaj.

 

Panel 6: Javna nabava u cestogradnji

 

Uvodničar:

Čupić Boris

Panelisti:

Sever Zvonimir

Šimunović Domagoj

Ratkovski Cikoja Marica

Matešić Goran

Mikulić Joško

Hunjak Tihomir

 

U Iako, u još uvijek aktualnom, Zakonu o javnoj nabavi (NN 90/11; 83/13; 143/13 i 13/14) među kriterijima za odabir najpovoljnije ponude postoji kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (ENP), analiza provedenih javnih nabava pokazuje relativno slabu primjenu ENP-a i probleme s kojima su se javni naručitelji susretali u primjeni istog.

Najčešći izgovor je da su nadmetanja raspisana po kriteriju ENP-a često padala u žalbenom postupku. Nedostatak edukacije, česti slučajevi poništenja javnih nadmetanja objavljenih po kriteriju ENP-a u slučaju žalbenog postupka naveli su javne naručitelje da odustaju od primjene ENP-a, zanemarujući činjenicu da je poništenje javne nabave od strane DKOM-a uslijedilo prvenstveno zbog slabe ili pogrešne razrade kriterija.

Potaknuta tom činjenicom a ohrabrena objavom EU Direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU o javnoj nabavi Europskog parlamenta i Vijeća, od 26. veljače 2014. godine, koje izrijekom promoviraju ekonomski najpovoljniju ponudu kao najbolji omjer cijene i kvalitete kao jedini kriterij u raspisivanju javnih nadmetanja, Hrvatska komora inženjera u građevinarstvu (HKIG) izradila je ove godine drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Smjernica za javnu nabavu inženjerskih usluga (prvo je je HKIG izdala 2012. godine) u duhu novih direktiva.

Svrha izrade drugog dopunjenog izdanja Smjernica za javnu nabavu inženjerskih usluga je da uz relevantne informacije i potporu javnim naručiteljima i gospodarskim subjektima još više doprinese poboljšanju djelotvornosti javne nabave putem više razine znanja, veće pravne sigurnosti i profesionalizacije prakse nabave.

Nijedan Zakon o javnoj nabavi pa ni aktualni, nije nikada sprječavao javne naručitelje da u skladu s nacionalnim i evropskim propisima raspisuju nadmetanja koja neće a priori isključivati domaće ponuditelje.

Na nivou Republike Hrvatske treba hitno donijeti strategiju razvoja graditeljskog sektora RH a u skladu sa Zakonom i svim relevantnim propisima osigurati mogućnost sudjelovanja i domaćih ponuditelja u javnim nabavama inženjerskih usluga i radova u graditeljstvu RH kako bi se u ravnopravnoj utakmici sa stranim ponuditeljima osigurao razvoj i unaprijedila kvaliteta domaćeg graditeljstva.