About a6541fc6db129c93a0df2f8655c617e9dcdb1fa67060ba67c4d84db3c40c7086

O nama

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA DRUŠTVA

289636818 442327734567006 2252678540608300154 n

Hrvatsko društvo za ceste i željeznice Via Vita ušlo je obnovljeno u 2023. godinu, a prošireni naziv govori o glavnoj novosti: čvršćem povezivanju s temama, tvrtkama i kolegama koji se bave željeznicom.

Došlo je vrijeme da zajednički promišljamo budućnost prometnog sustava Republike Hrvatske u okvirima aktualnih mogućnosti i sve jačih veza s Europskom unijom. Promjene Statuta omogućit će bolje funkcioniranje Društva i aktiviranje novih inicijativa, stoga naš rad i naše planove po prvi put predstavljamo kroz brošuru, koja je poziv na uključivanje u naše programe i aktivnu suradnju.

Rad našeg Društva zasnivao se na izdavanju časopisa Ceste, mostovi i željeznice, organizaciji stručnih skupova i izdavačkoj djelatnosti. S djelatnostima koje pripadaju našoj tradiciji nastavljamo, ali ćemo ih i proširiti na organizaciju edukacija, kao i kroz rad stručnih skupina za određena područja.

Naše teme pri tome ostaju vezane uz planiranje, projektiranje i održavanje infrastrukturnih građevina, uz gospodarenje, financiranje i sigurnost prometnih sustava, naše cestovne i željezničke mreže. Društvo Via Vita održavalo je i održava vezu sa srodnim društvima na međunarodnoj razini, nastojeći prenijeti iskustva i dobre prakse iz cijelog svijeta. Prometne mreže u Republici Hrvatskoj uklapaju se u pravce međunarodnog transporta, pa s posebnom pažnjom pratimo razvitak transeuropskih pravaca, ali i poveznice sa susjednim državama.

Protekle godine bile su obilježene globalnim događajima koji su izmijenili društvene i gospodarske odnose, a koji su se odrazili na osobne živote i donijeli
nam neočekivane izazove u poslovanju.

Mnogi poznati ekonomisti, pa i čuveni John Maynard Keynes, mišljenja su da neselektivna štednja i smanjenje investicija usporavaju izlazak iz krize. Primjeri iz prošlosti upućuju na to da je pokretanje državnih investicija bio poticaj pokretanju ukupnog gospodarstva nakon prijelo

Graditeljstvo je u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama, u bližoj i daljoj prošlosti bilo pokretač – generator gospodarstva. Na nacionalnoj razini to čine upravo državne investicije u infrastrukturu koje izravno omogućuju pokretanje privatnih investicija.

Da bi se gospodarstvo pokrenulo na taj način – poticanjem, a ne zaustavljanjem kapitalnih investicija – nužno je da se čuje glas struke. Autoritet s kojim ćemo nastupiti kroz naše skupove, naš časopis, medije, javne tribine, pa i na političkoj sceni, proizlazi iz pokazatelja rasta graditeljske djelatnosti u Hrvatskoj koji je ostvaren nakon zadnje gospodarske krize – one koja je započela slomom financijskih tržišta 2008. godine, a od koje smo se još oporavljali u trenutku kada je novi virus počeo negativno utjecati na naše živote.

Poznato je da financijska snaga svake nacionalne ekonomije proizlazi iz njene ekonomske snage, a da njena ekonomska snaga proizlazi iz strukture gospodarstva. Sve ekonomski razvijene zemlje svoju gospodarsku snagu uglavnom temelje na industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi i građevinskom sektoru. Poznato je i koliko građevinske investicije multiplikativno generiraju ostale gospodarske aktivnosti.

Vrijeme je da i treći put pokrenemo gospodarstvo onako kako smo već dvaput pokazali da znamo.

Strukovne udruge, kao što je naša Via Vita, zajedno s partnerima iz drugih organizacija, moraju se jače angažirati na osnaživanju i jačanju statusa graditeljstva u cilju dodatne afirmacije struke, kako bismo pomogli u pronalaženju pravih – održivih, ali i smjelih rješenja.

Graditeljstvo se nebrojeno puta pokazalo kao žilava gospodarska grana, budući da zadovoljava osnovne ljudske potrebe. Vjerujem da ćemo planiranim programima i događajima našim članicama omogućiti edukaciju i poticaj, kao i pomoć pri savladavanju svih izazova i prepreka koje nas očekuju.

Zahvaljujem svima koji su podržavali i podržavaju Via Vitu. Ono što uložimo u promicanje znanja i struke uvijek nam se vrati s kamatama.

Do skorog viđenja i s novim imenom Društva u proširenom partnerskom izdanju cesta i željeznica, srdačno vas pozdravljam.

Josip Škorić

CILJEVI

Hrvatsko društvo za ceste i željeznice – VIA VITA djeluje kao savez udruga dragovoljno udruženih županijskih i gradskih strukovnih udruga niskogradnje i njima srodnih udruga koje djeluju u Republici Hrvatskoj.

ZAGOVARANJE

  1. Društvo Via Vita snažno promiče dijalog o politikama prometnog sektora u vremenu nakon dviju uzastopnih kriza, one izazvane pandemijom Covid bolesti i one izazvane ratom u Ukrajini. Posljedice kriza su dramatično povećane cijene materijala i energije. Istodobno, radimo u razdoblju koje je obilježio gospodarski rast i smanjenje javnog duga i skori ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor. Društvo će se nastaviti zalagati za održiva ulaganja u infrastrukturne projekte kroz neovisne stručne analize i preporuke o dinamici i prioritetima investicijskih ulaganja u ceste i željeznice.
  2. Već pokrenute i nove investicije u željezničku mrežu realiziraju se i realizirat će se velikim dijelom uz sufinanciranje iz fondova EU. S druge strane, sredstva fondova namijenjena cestovnom sektoru znatno su smanjena u odnosu na proteklo programsko razdoblje. Uloga Društva je da se i dalje angažira na polju prijedloga za prilagodbe regulative u smjeru koji bi pogodovao bržoj i učinkovitijoj provedbi linijskih projekata, a time i boljoj apsorpciji sredstava iz fondova EU.
  3. Održivi razvoj prometa postao je jedna od glavnih zadaća svih dionika prometnog sektora. Održiva mobilnost slijedi europske strategije zelene tranzicije i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. Budući da će se infrastruktura za alternativna goriva u narednom razdoblju velikim dijelom financirati sredstvima fondova EU, Via Vita će ovu temu istaknuti kao jedan od prioriteta.
  4. Projekti izgradnje novih cesta i željeznica u Hrvatskoj uklapaju se u planove izgradnje europskih prometnih mreža. TEN-t mreža, kao krvotok europskog gospodarstva ostaje jedna od glavnih tema Društva, koje će ubuduće, jačim povezivanjem sa željezničkim sektorom, više raditi na promicanju multimodalnih projekata. Infrastruktura cesta i željeznica je nacionalno bogatstvo koje su gradile generacije i naša je obaveza da promičemo daljnji razvitak, rekonstrukcije i investicije u prometne mreže na način koji će osigurati stabilan i održiv razvoj gospodarstva i očuvan okoliš za naše potomke.

Upravljanje

  • Predsjednik

  • Predsjednik HDCIŽ predstavlja i zastupa HDCIŽ, a bira ga Skupština. Brine se o izvršavanju zadataka HDCIŽ, redovitom sazivu Skupštine i Upravnog odbora, te potpisuje odluke, ugovore i druge akte koje donosi Skupština i Upravni odbor.

    Predsjednik HDCIŽ-a: Josip Škorić

  • Dopredsjednici

  • HDCIŽ ima dva dopredsjednika. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika zamjenjuje dopredsjednik kojeg odredi predsjednik.

    Dopredsjednica HDCIŽ-a za razvojne programe: Jadranka Juriša

    Dopredsjednik HDCIŽ-a za gospodarenje i održavanje cestovnog i željezničkog sustava: Ivan Kršić

  • Tajnik

  • Tajnika HDCIŽ imenuje Upravni odbor iz redova udruženih članica. Tajnik je po položaju član Upravnog odbora.

    Tajnik obavlja stručne i organizacijske poslove u skladu s utvrđenim programom rada i ukupnim poslovanjem HDCIŽ.

    Tajnica HDCIŽ-a: Tamara Đurijanček

Tijela društva

Upravni odbor

Upravni odbor je izvršno tijelo Skupštine koje organizira i provodi djelatnost, te rukovodi radom HDCIŽ između zasjedanja Skupštine.

Ukupan broj članova Upravnog odbora ovisan je o broju udruženih članica u HDCIŽ.

Skupština

Skupština je najviše tijelo upravljanja HDCIŽ, a sastoji se od zastupnika članica. Broj zastupnika Skupštine ovisan je o broju udruženih članica DC u HDCIŽ odnosno o broju njihovih članova registriranih u godini održavanja izborne Skupštine.

 

Radne skupine

Za kvalitetniji doprinos u vidu predlaganja i utjecanja na promjene koje će doprinijeti boljitku članicama Društva, osnovat će se radne skupine Društva, i to u sljedećim segmentima:

PREPREKE I UPRAVLJANJE RIZICIMA

Svaki veliki projekt nosi i posebne rizike koje nikakva prethodna analiza ne može predvidjeti. Provedba projekta u sklopu kojeg je sagrađen Most Pelješac obilježena je svjetskom pandemijom COVID bolesti, zbog koje su prvo ugroženi dobavljački lanci, a posljedično se dogodilo povećanje cijena građevinskih materijala i opreme. Trebalo je reagirati brzo i odlučno, uz dozu improvizacije i podršku nadležnih državnih tijela. Na kraju bi se moglo reći da smo poteškoće proizašle iz tih globalnih događaja riješili lakše nego neke proceduralne zastoje u pripremi projekta koji se godinama ponavljaju kod izgradnje cestovne i željezničke infrastrukture.

Dovršetak jednog grandioznog projekta povod je za aktualizaciju često ponavljane teze o tome da priprema, projektiranje i izgradnja novih prometnica imaju svoje specifičnosti kojima građevinska regulativa, postupci javne nabave i drugi regulirani procesi nisu optimalno prilagođeni.  Zbog toga se mnogi projekti ne provode željenom, odnosno planiranom dinamikom, a to ima značajne financijske konzekvence.

Ta se pitanja rješavaju kroz rad stručnih tijela na službenoj razini, ali to nam ide presporo. Konkretno, priprema i ishođenje svih potrebnih rješenja i dozvola za potrebe jednog linijskog projekta traje pet do deset godina, od idejnog rješenja i studije o utjecaju na okoliš do glavnog projekta i građevinske dozvole.

SIGURNOST PROMETA

Sigurnost prometa tema je koja uvijek mora biti pri samom vrhu prioriteta. Kontinuiranim preventivnim mjerama utječemo na ovu granu. Potreba je putem prometnih stručnjaka pratiti inovacije pri primjeni novih i poboljšanih ideja, postupaka, usluga ili procesa koje donose nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Koje su to nove ideje i rješenja, prvenstveno u pogledu sigurnosti prometa, koliko smo spremni izaći izvan okvira, koja su nova rješenja i ideje primijenjene ili se planiraju primijeniti rala za potrebe jednog linijskog projekta traje pet do deset godina, od idejnog rješenja i studije o utjecaju na okoliš do glavnog projekta i građevinske dozvole.

ZELENA GRADNJA, DIGITALIZACIJA I UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA

Terminom zelene gradnje obuhvaćaju se prije svega zgrade i urbanističke strukture. Paralela s cestama u smislu održive izgradnje kao poveznica zelene gradnje može se naći u našim studijama o utjecaju na okoliš i mjerama zaštite kojima negativne učinke gradnje ceste nastojimo smanjiti. Zelena gradnja je za nas interdisciplinarno povezivanje struka na našim projektima, gdje štitimo prirodu i okoliš i sociokulturne vrijednosti nekoga kraja, uvažavajući ekonomske aspekte i tehničke zahtjeve modernog prometa.

Novo doba donosi nam digitalizaciju procesa upravljanja projektima i razvoj sustava upravljanja cjeloživotnim ciklusom cestovne i željezničke imovine. Javlja se potreba za podizanjem zrelosti upravljanja projektima razvojem portala kojega će koristiti svi dionici projekata. Podloga za uvođenje novih tehnika upravljanja je digitalizacija praćena razradom novih protokola postupanja koji do maksimuma koriste tehnologiju. Projekt izgradnje potrebno je pratiti u realnom vremenu, što znači da je potrebno u sve kompanije uvoditi sustave za ažurnu informaciju o izvršenim radovima, financijskoj realizaciji, rokovima i preprekama koje treba otkloniti. Usvajanje novih tehnologija jedan je od naglasaka u vođenju projekta.