Od 26. do 28. studenog 2017. godine u Opatiji (hotel Royal) održano je drugo savjetovanje Hrvatskog društva za ceste - Via Vita pod naslovom Prometna politika u 2018. godini.

Panel 1: Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. godine te priprema za novi Operativni

• Moderatori: Goran Puž i Sven Jesenković (Hrvatske ceste)
• Panelisti: Josip Škorić (Hrvatske ceste), Neven Šimac (Konzultant Hrvatskih cesta), Arijana Vela (Otvoreno Učilište EU projekti) i Damir Šoštarić (MPPI)

Prostornom strategijom Vlade Republike Hrvatske potrebno je obuhvatiti razvitak svih vidova prometa, što je uvjet za daljnje povlačenje financijskih sredstava EU namijenjenih prometnom sektoru i omogućiti postizanje učinkovitog, tehnološki naprednog prometnog sustava, koji će služiti razvitku nacionalne ekonomije. Na panel diskusiji naglašena je potreba kvalitetnijeg prometnog povezivanja zračnih luka s urbanim područjima i nastavno razvoj infrastrukture javnog gradskog putničkog prometa (JGPP).

Od 2020. godine Hrvatska predsjeda Vijećem Europske Unije, stoga u sljedećim godinama treba intenzivno raditi na pripremi Master planova pojedinih prioritetnih aglomeracija i savladati problematiku pripreme EU projekata. Panelisti su predložili razmatranje opravdanosti osnivanja Agencije za Intermodalni promet sa svrhom usklađivanja prioriteta Strategije Regionalnog razvoja RH i Strategije prometnog razvoja RH s prioritetima i zahtjevima Europske Komisije u novom programskog razdoblja do 2030. godine.

Panel 2: Aktualno stanje u niskogradnji s naglaskom na nedostatak kvalificirane radne snage

• Moderator: Čagalj Mirjana (HGK)
• Panelisti: Josip Kuzmanić (Strabag), Dragutin Kamenski (Kamgrad), Josip Škorić (Hrvatske ceste), Davorko Vidović (HGK), Danijel Žamboki (MGPU) i Mladen Zemljić (Sindikat graditeljstva Hrvatske)

Trenutno, što se tiče potreba u niskogradnji, nedostaje kvalificiranih armirača, tesara i poslovođa na gradilištima. Takvo stanje posljedica je dugogodišnje recesije u građevinarstvu zbog čega su kvalificirani radnici otišli u inozemstvo, zatim nedovoljan broj mladih koji se žele obrazovati za ta zvanja i odlazak kvalificiranih radnika u mirovinu. Panelisti su mišljenja da treba ukinuti kvote za uvoz nedostatne kvalificirane radne snage u Republiku Hrvatsku. Zatim predlaže se uvođenje dualnog obrazovanja u naš sustav školstva (50-60% rad na gradilištu ili u projektnom uredu, a ostatak u školi, uz potpisivanja ugovora između poslodavca i učenika, te definiranja iznosa stipendije), poput Austrije. Nadaje kroz panel raspravu sugerirano je sustavno planiranje i usklađivanje kapitalnih projekata prema stvarnim kapacitetima domaće cestograđevne operative.

Panel 3: Europska iskustva u naplati cestarine

• Moderator: Branka Bajić (HUKA)
• Panelisti: Miro Škrgatić (ARZ), Kallistratos Dionelis (ASECAP), Dimitros Ioannou (ASECAP) i Ivana Jurišić (HAC)

Na panelu su prikazani različiti modeli naplate cestarine koje koriste države članice Europske unije, a kojima se nastoji povećati interoperabilnost u prometu kroz više država EU. Jedan od prezentiranih načina naplate cestarine je elektronskom vinjetom. Navedene su i orijentacijske cijene naplate cestarine od pola kune po kilometru prometnice, te da se nastoji cijenom vožnje autcestom motivirati češće korištenje ovih suvremenih prometnica. Naglasak je da u sustavu naplate budu teška vozila, kojih je oko 11% od ukupnog cestovnog prometa, a upravo su kolnici i geometrijski elementi ovih najviših razreda cesta adekvatno dimenzionirani za ovaj tip vozila.

Panel 4: Korištenje EU fondova u cestovnom sektoru sa naglaskom na projekt izgradnje Pelješkog mosta

• Moderator: Tamara Pajić (Hrvatske ceste)
• Panelisti: Josip Bilaver (MPPI), Goran Legac (Hrvatske ceste), Arijana Vela (Otvoreno Učilište EU projekti), Sven Jesenković (Hrvatske ceste) i Jelena Starčević (SAFU)

Hrvatska je do sada uspješno prijavila više desetaka projekata na koridorima transeuropske prometne mreže, te se iz europskih fondova sufinancira priprema dokumentacije, izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija prometne infrastrukture, kao i unaprjeđenje prometnih usluga. Panelisti su prezentirali, svaki s pozicije svog angažmana u projektu, tijek realizacije tog izuzetno značajnog projekta za cijelu Republiku Hrvatsku, a posebno za tu regiju. Od strane panelista potvrđeno je da su sve dosadašnje faze kvalitetno odrađene i da je prioritetno na svim razinama da se nastavi s ovakvim pristupom u pripremi i obradi dokumentacije, a kako bi se napredovanje projekta moglo odvijati prema planiranoj dinamici.

Unatoč složenosti u pripremi i odobravanju dokumenata za korištenje sredstava iz fondova, uz projekt izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta mostu poluotokom Pelješcem, najavljena je priprema i drugih projekata (obilaznica Omiša prema Splitu, D403 Rijeka, zaobilaznica Petrijevaca kod Osijeka i sanacija evidentiranih prometnih crnih točaka). Zaključak je da će pripremljena dokumentacija vjerojatno čekati na odobrenje financijskih sredstava za naredni investicijski ciklus povlačenja predviđenih sredstava iz EU fondova.

Panel 5: Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020.

• Moderator: Goran Puž (Hrvatske ceste)
• Panelist: Vladimir Skendrović (Konzultatnt u mirovini)

Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) izdala je jamstva Republici Hrvatskoj u iznosu od 1,7 milijardi Eura na osnovu pisma namjere o restrukturiranju našeg cestarskog sektora, a koje Hrvatska Vlada koristi za povoljnije plasiranje obveznica kod reprogramiranja kredita za otplatu izgrađenih autocesta odnosno cesta.

Tijekom programskog razdoblja od 2017-2020. godine u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta planira se uložiti oko 17 milijardi kuna od kojih su najznačajnije investicije:

• Hrvatske autoceste 1,2 milijardi kuna (završetak koridora Vc i nadvožnjak Ranžirni kolodvor u Zagrebu),
• Hrvatske ceste 5,7 milijardi kuna u izgradnju (most Pelješac s pristupnim cestama, obilaznica Omiša prema Splitu, D403 Rijeka, most kod Gradiške, zaobilaznica Petrijevaca kod Osijeka) i 2,2 milijardi kuna u održavanje postojeće mreže.
• Županijske i Lokalne ceste 2,8 milijardi kuna.

Glavni ciljevi programa su povećanje razine usluge cestovnog sektora, posebno s obzirom na sigurnost, zatim unapređenje multimodalnog prometa, bolja integracija naše postojeće mreže cesta s europskim prometnim tokovima, ali isto tako i povećati učinkovitost sustava upravljanja i gospodarenja.

Panel 6: Ekonomski najpovoljnija ponuda – iskustva u primjeni

• Moderator: Tamara Pajić (Hrvatske ceste)
• Panelisti: Tihomir Ranđelović (GP Krk), Ninoslav Korinčić (Odvjetnički Ured), Marica Cikoja Ratkovski (Hrvatske ceste), Irena Kršinić (IPZ) i Željka Sikaček (Institut IGH)

Prošle godine na prvom savjetovanju Via Vita najavljen je izlazak novog Zakona o javnoj nabavi, a koji je u primjeni od 1. srpnja 2017.godine. Tijekom ovog panela težište ja dano na novoj zakonskoj obvezi, a to je, da je kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave ekonomski najpovoljnija ponuda.

Panelisti su naglasili, da je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude bio primjenjivan i prije kad se radilo o projektima koji su financirani kreditiranjem Europskih banaka, ali da šira primjena u samom početku ima dosta poteškoća. Postavlja se pitanje oko bodovanja referenci tvrtki, kad je djelatnik prešao u drugu tvrtku, zatim ugovaranje s drugoplasiranim ponuditeljem i česte žalbe s dugotrajnim postupkom. Većina panelista je ukazala na ozbiljan problem uvjeta u ponudbenoj dokumentaciji, da kod Zajednice ponuditelja jedan Partner daje reference a drugi Partner je izvršitelj predmeta nuđenja, te se udruživanje partnera često svodi na pribavljanju referenci stranih tvrtki, sudjelovanje partnera s udjelom 0%.

Sam postupak otvaranja tehničke i financijske ponude istovremeno, a naknadno bodovanje tehničkog dijela ponude nije u skladu s uvjetom objektivnog ocjenjivanja. Odnos kod ekonomski najpovoljnije ponude usluga treba se kretati 70-80% tehnički dio, a 20-30% financijski dio, inače to je praksa kreditnih banaka (EIB, IBRD). Kroz raspravu od strane više panelista i navedene problematike u primjeni nameće se potreba za izmjenama i dopunama, iako novog, nedavno donesenog Zakona o javnoj nabavi. Svjedoci smo dugotrajnih postupaka jer Zakon omogućava pojašnjenja i upotpunjavanje dokumentacije natječaja bez ograničenja roka. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude radova i usluga, kod nas je vrlo kratko u provedbi da bi mogli donositi iskustvene zaključke o nedostacima ili prednostima ovog načina nabave.