U organizaciji Hrvatskog društva za ceste – Via Vita održan je u Opatiji 12. i 13. studenog 2015. godine Šesti kongres o cestama.

Kao osnovica za rad kongresa poslužilo je sedamdesetak unaprijed pripremljenih znanstvenih i stručnih priloga po temama: Uloga cesta i cestovnog prometa u ukupnom prometnom sustavu Hrvatske i Europe, Dugoročni razvitak i gospodarenje cestama na načelima održivog razvitka, Sigurnost sustava cesta, ITS i implementacija informatičke tehnologije, okruglim stolovima pod naslovom Cestovni promet u gradovima i Primjena cjeloživotnog obrazovanja u sektoru cesta.

Rad kongresa odvijao se u tri osnovne faze: Uvodna rasprava o daljnjem održivom razvitku cesta u Hrvatskoj, izlaganje i rasprava po pojedinim temama kongresa, te izlaganja i rasprava na organiziranim okruglim stolovima.

Sudionici kongresa su suglasni da se radi što kvalitetnije pripreme planskih dokumenata (Prometni model Republike Hrvatske, Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Srednjoročni i godišnji planovi i programi održivog razvitka cesta), kao podloge za utvrđivanje politike daljnjeg održivog razvitka cesta i njezine realizacije donesu slijedeći

Zaključci

HRVATSKE CESTE U EUROPSKIM MREŽAMA

VI Kongres o cestama prvi je kongres održan nakon ulaske Republike Hrvatske u Europsku uniju, stoga neke aspekte promišljanja o budućnosti naše cestovne mreže prilagođavamo europskim prioritetima i politikama, ali i računamo na određena sredstva iz EU fondova kojima možemo poduprijeti ostvarenje naših ciljeva. Hrvatsko društvo za ceste Via Vita kontinuirano održava kontakte s predstavnicima Europske cestovne federacije – ERF i nacionalnih cestovnih udruženja iz zemalja okruženja, u cilju koordinacije ciljeva u formiranju globalne cestovne mreže.

Prema stavu Europske Komisije, ekonomija unije oslanja se na učinkovite transportne mreže kako bi ostala konkurentna i povezana s ostatkom svijeta. Transport, a napose cestovni, jedan je od glavnih generatora novih poslova i rasta, stoga europske stručne udruge potiču institucije na pojačano investiranje u transportnu infrastrukturu.

U ožujku 2015. godine Europska komisija predstavila je rezultate rada na proširenju Osnovne TEN-T mreže u jugoistočnoj Europi i najavila namjeru da se sredstva u iznosu od 1 milijarde Eura iz fonda IPA II namijene unaprjeđenju povezivanja unutar regije. Potrebno je podvući značaj integriranog pristupa glavnim TEN-T koridorima u Europskoj Uniji, ali i izvan nje, a u tom smislu Republika Hrvatska ima značajnu ulogu u formiranju globalne mreže.

Kongres o cestama bio je prilika da predsjednik ERF (European Road Federation) naglasi značaj suradnje nacionalnih cestovnih udruženja u regiji, kao što su HDC Via Vita u Hrvatskoj, UKI-BiH u Bosni i Hercegovini i udruženja u Albaniji, Crnoj Gori i Sloveniji. Istaknuta je potpora ideji integriranog pristupa transportnim koridorima u Jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na Jadransko – jonski koridor.

Kako bi se ostvario globalan pristup, pored službenih kontakata Ministarstava u regiji bitno je ostvariti dijalog između europskih organizacija kao što su ERF, nacionalnih cestovnih uprava i cestovnih udruženja zemalja povezanih pojedinim prometnim pravcima.

U tom smislu, nacionalna cestovna udruženja imaju ključnu ulogu u povezivanju javnog i privatnog sektora, čime se pomaže promocija investicijskih programa koji su neophodni za podizanje razine transportne mreže u Jugoistočnoj Europi.

Iz tog razloga ERF uz potporu HDC Via Vita predlaže organizaciju sastanka koji bi okupio predstavnike cestovnih uprava, Ministarstava transporta i nacionalnih cestovnih organizacija iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Srbije i Makedonije te drugih zainteresiranih zemalja. Cilj sastanka bio bi uspostava integrirane suradnje svih dionika kako bi se analizirala trenutna situacija, postavili zajednički ciljevi i radni program za implementaciju učinkovitog cestovnog transporta u regiji, te rasprava o novim koridorima TEN-T.

A: ULOGA CESTA I CESTOVNOG PROMETA U UKUPNOM PROMETNOM SUSTAVU HRVATSKE I EUROPE

Hrvatska je dobro integrirana u prometni sustav Europe, a usko grlo u cestovnom prometu ljeti, posebno u dane vikenda za vrijeme turističke sezone, su četiri pravca od hrvatsko-slovenske granice do autocesta u Sloveniji, gdje priključci nisu adekvatnog kapaciteta. Ukazano je na varijante izgradnje preostalih dionica Jadransko jonskog prometnog pravca u RH i BiH. Intermodalni prometni sustav u teretnom prometu u Hrvatskoj ostvaruje daleko niže rezultate u globalnom smislu od ostalih tereta. U putničkom prometu nedostaju intermodalni terminali osobito u gradovima. Cestovni promet u gradovima pokazuje neusklađenost infrastrukture s prometnim potrebama i značajnije nižu razinu kvalitete odnosno česte zastoje i male brzine. Potrebna je implementacija Nacionalnog programa ITS-a u skladu s realnim potrebama. Prometni modeli su se pokazali kao veoma dobar alat u prostorno-prometnom planiranju.

B: DUGOROČNI RAZVITAK I GOSPODARENJE CESTAMA NA NAČELIMA ODRŽIVOG RAZVITKA

Cestovna mreža predstavlja značajan dio nacionalnog bogatstva i osnovu za daljnji razvitak privrednog i društvenog života. U Republici Hrvatskoj mreža je razvijena do razine koja udovoljava većini prometnih zahtjeva, no održavanje nekih cesta zaostaje za nužno potrebnim. Da bi se stanje naših cesta održalo i unaprijedilo, da bi se popravili pokazatelji sigurnosti i protočnosti prometa, financijske učinkovitosti i zaštite okoliša, uspostavljen je funkcionalan sustav gospodarenja. Gospodarenje cestama, kao sustavno održavanje, poboljšavanje i korištenje cestovne imovine, kombinira inženjerske principe s dobrom poslovnom praksom.

Aktualni sustav možemo promatrati kroz tehnički, financijski i organizacijski aspekt.

S tehničkog motrišta može se ustanoviti da nove tehnologije pronalaze put do prakse brže no u prethodnim razdobljima, premda se u tom pogledu još treba poraditi na edukaciji i povezivanju onih koji provode radove s onima koji se bave istraživačkim radom, napose u domaćim institucijama. Kongresni prikazi upućuju na mogućnost i potrebu tješnjeg povezivanja prakse s visokostručnim i obrazovnim ustanovama kako bi se sustav gospodarenja cestama nastavio razvijati na tehnološkoj platformi koja jamči održivi razvitak i aktiviranje domaćeg gospodarstva.

S financijskog motrišta, sustav gospodarenja ne raspolaže sredstvima za puno ostvarenje uspostavljenih standarda održavanja. Nedostatak sredstava nadoknađuje se inovacijama u tehničkom i organizacijskom smislu, koje imaju za cilj racionalizaciju poslovanja. Drugi pravac kojim treba ići kako bi se osigurala nužna sredstva je sustavni rad na unaprjeđenju odnosa s društvenim dionicima, u smjeru osvješćivanja uloge i značaja cestovnog sektora. U tom smislu prepoznaje se uloga Društva za ceste kao nositelja aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje odljeva sredstava koja se obavezno izdvajaju za održavanje cesta. Svijest društva o značaju prometne mreža jamči dostatnost sredstava za njezino održavanje i unaprjeđivanje.

Organizacija cestovnog sektora zasnovana je na podjeli odgovornosti za gospodarenje dijelovima mreže između različitih dionika, od kojih neki pripadaju državnom sustavu a neki privatnom sektoru. Može se ocijeniti da neka organizacijska načela ne odgovaraju potrebama posla, pa se skromna sredstva ne troše na efikasan i pravičan način, niti se organizacijski potiču tehnologije održivog razvitka. Jedan od prioriteta Društva za ceste treba biti objektivno preispitivanje sustava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zaključuje se da se neke funkcije sustava unaprjeđuju centralizacijom na državnoj razini te istovremenom decentralizacijom kojom se regionalnoj i lokalnoj samoupravi omogućuje sudjelovanje u odlučivanju o planiranju i financiranju radova na cestovnoj mreži. Čini se neminovnim da se još veći dio radova u gospodarenju preda na upravljanje privatnom sektoru, pri čemu državne institucije moraju zadržati osnovne funkcije upravljanja i kontrole sustava. U tom smislu važna je uloga Društva za ceste u potpori državnim ministarstvima koja nose obavezu pokretanja, provedbe i preispitivanja učinkovitosti strukturnih reformi.

Pravci budućeg rada Društva za ceste na polju gospodarenja sustavom određeni su:

• potrebom da se poveća društvena svijest o prometnicama koje su krvotok gospodarskog i društvenog života
• nužnim reorganizacijama sektora, kroz inicijativu prema nositeljima državne vlasti
• potporom uvođenja tehnologija koje će bolje koristiti raspoložive resurse i dostignuća znanosti i tehnologije
• prostorom za unaprjeđenje regulative koja formira načela organizacije cestovnog sustava
• razinom znanja i volje članstva da potakne i podupre provedbu nužnih promjena.

 C: SIGURNOST SUSTAVA CESTA, ITS I IMPLEMENTACIJA INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE

Upravljanje sigurnosnim aspektima na cestovnoj mreži, kontrola sigurnosti na cestama i otklanjanje utvrđenih nedostataka, predstavlja jedan od značajnijih segmenata gospodarenja cestovnom infrastrukturom. U prilog tome govori i činjenica kako su Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020., a koji je usklađen sa 4. Akcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja članica EU i Desetljećem akcije Ujedinjenih naroda, utvrđeni upravo ciljevi koji pretpostavljaju izgradnju sigurnijih cesta i cesta koje opraštaju pogreške vozača.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, preuzete su i obveze koje se odnose na poboljšanje sigurnosti, posebice TEM cesta, kako u fazi planiranja, projektiranja i građenja tako i u fazi eksploatacije i njihovog održavanja, čime je cestovna infrastruktura kao treći čimbenik sigurnosti cestovnog prometa, nedvojbeno zauzela je posebnu ulogu i značaj. U tom smislu, upravitelji cesta i nadalje moraju poduzimati mjere i aktivnosti na otklanjanju nedostataka na cestama te ulagati dodatne napore osobito kako bi se poboljšali elementi postojećih cesta i tako smanjile posljedice nastalih prometnih nesreća. Kao jednu od značajnih pretpostavki za realizaciju utvrđenih ciljeva i postupanje po preuzetim obvezama, potrebno provesti preostalu zakonodavnu, organizacijsku i institucionalnu prilagodbu sa EU stečevinom.

Vlada Republike Hrvatske je sredinom 2014. god. usvojila Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS) u cestovnom prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Nacionalni program je proistekao iz obveza zadanih Direktivom 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010., a primijenjenih u domaćem zakonodavstvu, konkretno u Zakonu o cestama.

Nacionalni program je planski dokument koji definira strateške ciljeve, prioritetna područja i aktivnosti vezano za uvođenje i razvoj ITS-a u Republici Hrvatskoj s ciljem poboljšanja sigurnosti i zaštite cestovnog prometa, podizanja učinkovitosti cestovnog prometnog sustava, poticanja održive mobilnosti u gradovima te razvoja ITS industrije.

Sastavni dio Nacionalnog programa su i odgovarajuće mjere, koje osiguravaju učinkovitiju provedbu prioritetnih aktivnosti te pojedinih planiranih projekata. One su uspostavljene na osnovu definiranih nacionalnih strateških ciljeva te europskih i nacionalnih prioritetnih područja.

U slijedećem razdoblju neophodno je pojačati aktivnosti na provedbi pojedinih mjera iz Nacionalnog programa, a posebno onih iz prioritetnih područja: 1. Optimalno korištenje cestovnih, prometnih i putnih podataka; 2. Neprekinutost usluga inteligentnih transportnih sustava u prometu i upravljanju teretom i 3. ITS usluge za sigurnost i zaštitu na cestama.

OKRUGLI STOL: CESTOVNI PROMET U GRADOVIMA

Trend globalne urbanizacije i kompetitivnosti rezultira činjenicom da je cestovna infrastruktura u gradovima preopterećena prekomjernim korištenjem osobnih vozila, što u prometnom sustavu gradova generira visoke eksterne troškove. Stoga je potrebno integrirati prometni sustav i njegove podsustave u cilju bolje urbane mobilnosti s naglaskom na korištenje javnog gradskog prijevoza. Prometna politika Europske unije potiče promjenu načinske raspodjele putovanja u gradovima izradom Planova održive urbane mobilnosti, koja će biti dostupna svim korisnicima s naglaskom na osobe s poteškoćama u kretanju. U izradi Planova potrebno je koristiti ITS sustave za poboljšanje upravljanja prometnim sustavom urbanih sredina, te u funkciji povećanja sigurnosti u cestovnom prometu. Radi izrade Planova potrebno je stvarati baze relevantnih podataka o prometnom sustavu gradova, koje će biti harmonizirane na EU razini. Lokalne jedinice uprave trebaju stvarati financijske preduvjete za izradu Planova održive urbane mobilnosti urbanih sredina.

OKRUGLI STOL: CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE U SEKTORU CESTA

Sa ciljem stalnog podizanja razine stručnosti u području projektiranja, gradnje i gospodarenja cestama i ostalom prometnom infrastrukturom neophodno je stalno unapređenje sustava cjeložovotnog obrazovanja, a posebno specijalističkog strukovnog obrazovanja, od najnižih razina do poslijediplomskih specijalističkih studija.

Hrvatsko društvo za ceste – Via Vita u suradnji s fakultetima i ostalim obrazovnim institucijama poticat će procese edukacije kroz različite oblike djelovanja: organizacijom stručnih predavanja, seminara, tečajeva i ostalog.

U procesu definiranja pojedinih obrazovnih sadržaja, kao i oblika njihove izvedbe, neophodno je pratiti i primjenjivati najbolju europsku praksu u ovom području.

Posebna će se pažnja posvetiti politici stalnog unapređenja ljudskih resursa i programa cjeloživotnog obrazovanja zaposlenika u cestovnom sektoru. Pri tome, od posebne je važnosti stalna suradnja sa odgovarajućim obrazovnim institucijama (školama, fakultetima,veleučilištima i sl.).