Ukupna vrijednost javne nabave u 2018. godini iznosi 46.633.118.036 kn bez PDV-a, što je povećanje od 6 milijardi i 181 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu

Podaci Uprave za politiku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta potvrđuju porast vrijednosti javne nabave u Republici Hrvatskoj, što je vidljivo iz Statističkog izvješća o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu. Izvješće je izrađeno na temelju podataka objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a prema metodologiji je usklađeno s metodologijom obrade statističkih podataka Europske komisije.

Ukupna vrijednost javne nabave u 2018. godini iznosi 46.633.118.036 kn bez PDV-a, što je povećanje od 6 milijardi i 181 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu. Sam broj sklopljenih ugovora također je veći i to za 58,77%.

 

 

Najveći naručitelji i dalje su Grad Zagreb, Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske vode, KBC Zagreb i INA – Industrija nafte. Po predmetu nabave, najviše je ugovora sklopljeno za robe, a najmanje za radove, međutim, po vrijednosti predmeta nabave, radovi su u 2018. godini dosegli vrijednost od 14 milijardi i 814 milijuna kuna.

Posebno veseli povećanje frekventnosti korištenja kriterija zelene javne nabave. U odnosu na 2017. godinu (164 ugovora) objavljeno je 377 ugovora više što je povećanje od 329,88%. Međutim, vrijednost ugovora u 2018. u odnosu na vrijednost sklopljenih ugovora u kojima je korišten kriterij zelene javne nabave u 2017. (2.577.219.451 kn) bilježi smanjenje od 44,21%.

 

Posebno su zanimljivi podaci koji se tiču ugovora sufinanciranih iz EU fondova u vrijednosti od 7.130.892.863 kn bez PDV-a. Broj sklopljenih ugovora financiranih iz EU fondova u 2018. godini u odnosu na broj sklopljenih ugovora financiranih iz EU fondova u 2017. godini (438) porastao je 439%, dok je financijski porast 270,94% (u 2017. godini vrijednosno je ugovoreno 2.631.955.689 kn bez PDV-a).

Ovaj podatak svjedoči o činjenici da se velik broj projekata financiranih iz EU nalazi u poodmakloj provedbi što je u skladu sa samim završetkom financijske perspektive od 2014. do 2020. godine, međutim, ipak je značajan podatak da u ukupnoj vrijednosti javne nabave RH ugovori sufinanciranih iz fondova EU zauzimaju udio od 15,30%.

Kao što često u našim analizama napominjemo, sama vrijednost sklopljenih ugovora, a pogotovo onih sufinanciranih iz fondova EU, nije jedini relevantan pokazatelj. U slučaju počinjenja nepravilnosti, korisnicima sredstava fondova EU izriču se financijske korekcije koje rezultiraju gubitkom EU sredstava, zbog čega je u ovoj završnoj fazi financijske perspektive velika odgovornost na naručiteljima u pogledu kvalitetnih provedbi postupaka javne nabave i praćenja urednog izvršenja sklopljenih ugovora.