Novosti

JOSIP ŠKORIĆ O PELJEŠKOM MOSTU: Završeno više od 50 posto radova. Umjesto Kineza, dijelove mosta spajat će varioci iz Brodosplita

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta tvrdi da unatoč koronakrizi najvažniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj može biti završen u roku, 31. srpnja 2021. godine

S predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem razgovarali smo o najvažnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj - Pelješkom mostu, ali i drugim projektima. Škorić poručuje da je unatoč koronakrizi Pelješki most i dalje moguće završiti u ugovorenom roku.

 

 

Premijer Andrej Plenković za nedavnog obilaska gradilišta Pelješkog mosta rekao je da je moguće produljenje roka završetka gradnje tog objekta za dva-tri mjeseca zbog koronakrize. Je li izvođač radova China Road nad Bridge Corporation (CRBC) i službeno zatražio produljenje roka poslije 31. srpnja 2021.?

 

- Govorimo o mogućem kašnjenju. Mi i dalje radimo po prvotnim dinamičkim planovima. CRBC nam je samo poslao obavijest o mogućem zakašnjenju radova bez navođenja termina, jer je to sukladno ugovoru. No moramo razlikovati planirane rokove koje imamo za cijeli projekt Pelješac i ugovorene rokove. Kroz ugovoreni i planirani rok za šest mjeseci već smo smanjili vrijeme izgradnje Pelješkog mosta. Planirani rok bio je 3,5 godina, a CRBC je ugovorio da će ga izgraditi za tri godine. Dakle mi smo još uvijek debelo ispred planiranih rokova. Da ugovoreni rok i bude možda produljen za ta tri mjeseca, mi smo i dalje tri mjeseca ispred planiranog roka završetka mosta.  

 

Znači i dalje je u planu da most bude gotov u ugovorenome roku od tri godine?

 

- Imamo izvrstan odnos s kineskim partnerima. U Kini je sve stalo zbog koronavirusa još od početka ove godine, a njihov direktor podružnice u Zagrebu rekao je da će biti nekog utjecaja pandemije i na gradnju Pelješkog mosta, ali i da će napraviti sve da on bude što manji ili da ga uopće ne bude. Ako i bude odstupanja od ugovorenog roka, smatra da će biti minimalno. Sad je samo pitanje hoće li se dodatnim angažmanom uspjeti nadoknaditi to razdoblje kad se radilo smanjenim intenzitetom. Napravili smo sve da utjecaj koronakrize na gradnju mosta bude što manji. Zbog korone otkazane su Olimpijske igre, otkazano je europsko prvenstvo u nogometu..., a mi sad govorimo o tome hoće li ili neće biti dva, tri mjeseca pomaka roka za Pelješki most!? Sad se opet počinje stvarati negativna priča, a taj projekt je apsolutno sve samo ne negativna priča. To je projekt stoljeća i za nešto više od godinu dana imat ćemo most koji će spojiti Hrvatsku, a koji je i arhitektonski spomenik.

 

 

Na vrhuncu pandemije koronavirusa radovi na mostu ipak nisu stali. Je li bilo moguće i da dođe do zaustavljanja radova?

- Mi smo već u siječnju, prije nego što je efekt koronakrize stigao u Hrvatsku, poduzeli sve mjere zaštite svih ljudi na gradilištu. Uveli smo najstrože epidemiološke mjere, na gradilište se ulazilo kao u bolnicu, čovjek u skafanderu svakom tko je dolazio mjerio je temperaturu. Tako smo spriječili moguće zatvaranje gradilišta. S CRBC-om smo dogovorili, dok traje koronakriza, da njihovi ljudi ne odlaze u Kinu. Neki od njihovih inženjera dobivali su djecu, ali nisu mogli ići u Kinu. A Kinezi su mogli reći, a na to su imali pravo ugovorom čim je proglašena pandemija, da stavljaju ključ u bravu i da idu u Kinu te da će se vratiti kad sve prođe. Samo takvim korektnim odnosom uz pridržavanje svih epidemioloških mjera radovi su se mogli izvoditi neometano i dalje.

 

Zbog koronavirusa na dva mjeseca stala je proizvodnja segmenata čelične nosive konstrukcije za most u kineskim pogonima. A kad je ta proizvodnja ponovno pokrenuta, nastao je novi problem, hrvatski nadzorni inženjeri ne mogu otputovati u Kinu. Kako ćete riješiti taj problem?

Proizvodnja segmenata opet je pokrenuta, proizvedeno ih je još 28 i sad se treba istražiti njihova kvaliteta. Ukupno će biti proizvedeno 165 segmenata, 29 ih je već dopremljeno na gradilište. Naši nadzorni inženjeri još uvijek ne mogu ići u Kinu kako bi kontrolirali kvalitetu proizvodnje čelične nosive konstrukcije. Sad pokušavamo riješiti da uskoro, za 10-ak dana, kad se otvore granice, naša tri nadzorna inženjera odu u Šangaj. Oko toga nam pomažu i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i njegove službe koje pokušavaju naći za naša tri nadzorna inženjera bilo kakav prijevoz do Šangaja. To nam je sad ključno. No nema tog roka zbog kojeg bismo ugrozili kvalitetu proizvodnje dijelova za Pelješki most.

Iz Kine u Hrvatsku ne može doći 50-ak varilaca koji bi trebali spajati već pristigle dijelove čelične nosive konstrukcije. Kako riješiti taj problem?

 

- CRBC pregovara s Brodosplitom oko angažmana njegovih varilaca iako im to nije isplativije. Brodosplitovi varioci obavili bi posao umjesto CRBC-ovih radnika koji ne mogu doći iz Kine. Kineska i hrvatska tvrtka sad su u intenzivnim pregovorima kako bi se što prije krenulo s okrupnjivanjem segmenata koji su na gradilištu. Mi smo na potporne skele stavili bočne strane mosta i sad ih treba početi spajati.

 

Kad stiže nova isporuka segmenata čelične nosive konstrukcije?

 

- Ponovno je uspostavljen pomorski promet i ako naši inženjeri odu uskoro u Kinu, već bi tijekom srpnja počelo dopremanje novih segmenata koji bi onda dolazili u kontinuitetu. Na stupnom mjestu pet već smo postavili bazni segment iz kojeg ide pilon, a to planiramo napraviti na svih šest središnjih stupova. Onda slijedi betoniranje pilona, koji su visoki 40 metara, a zatim vješanje konstrukcije. Tijekom listopada planirano je, to smo i potvrdili, vješanje prvih segmenata rasponske konstrukcije.

 



Koliko je dosad izvedeno radova na Pelješkom mostu?

 

- Oko milijardu kuna radova već je izvedeno na samom gradilištu, a tome treba dodati još i konstrukciju koja se proizvodi u Kini. Dosad je izvedeno više od 50 posto radova.

 

Kako idu radovi na pristupnim cestama?

 

- Strabag je dosad probio oko 230 metara tunela Debeli Brijeg, koji je dužine kao i Pelješki most, malo manje od 2,5 kilometra. Ta je tvrtka na svom dijelu pristupnih cesta u svim rokovima. I oni su imali problema, imaju mnogo radnika iz BiH, ali dogovorili smo da za koronakrize ne idu kući nego da stalno budu u Hrvatskoj kako ne bi morali ići u samoizolaciju iako je plaćanje smještaja za radnike u RH Strabagu bio dodatni trošak.

Grčki Avax koji gradi drugi dio pristupnih cesta, tj. stonsku obilaznicu, nije u rokovima?

 

- Ovo je njihov prvi posao u Hrvatskoj. Avax nije uspio dovesti svu mehanizaciju iz Grčke, a nisu uspjeli naći ni partnere u Hrvatskoj jer kod nas, nažalost, nema više ni jedne tvrtke koja može raditi tunele. Stoga su morali angažirati svu svoju mehanizaciju iz Grčke. Jedan dio je stigao, drugi je na putu. Pokrenuli su se nakon našeg upozorenja da je prošlo znatno vrijeme od uvođenja u posao, a da još nisu počeli raditi na ključnim objektima - na dva tunela i mostu. Tako su potpisali ugovor s Brodosplitom za izgradnju mosta, angažirali za dio poslova i lokalnu operativu, trasa je probijena i oni mogu stići ugovoreni rok od 28 mjeseci uz pojačani angažman. Za sve imamo alternativne scenarije, to smo naučili na mostu Čiovo. Ne podcjenjujemo problem, riječ je o 32,5 kilometara trase u posebno teškim uvjetima.

 

  • Koji je alternativni scenarij za Pelješki most i pristupne ceste jer, prema svemu sudeći, neće biti završeni istodobno?

 

- Kad smo ugovorili gradnju pristupnih cesta, odmah smo zatražili izmjene lokacijske i građevinske dozvole kako bi iza mosta krenuli u izgradnju novog čvora Brijesta. Nama je ključno da most, čim se završi, dobije uporabnu dozvolu i bude spojen na postojeću javnu cestu. U dogovoru sa Strabagom odredit ćemo prioritetne dionice. A na ključnom putu je tunel Debeli Brijeg koji izlazi na postojeću državnu cestu D414. To je druga faza projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske, duga 12 kilometara i ona će sigurno biti u roku završena. Kod 3. i 4. faze bitna nam je obilaznica Stona i spoj na državnu cestu. Mi ćemo radove uvijek fazirati, za svaki slučaj ako dođe do problema s izvođačem kao što je to bilo na mostu Čiovo, a kako nam ne bi propali europski novci. Ključ je da se sačuva financiranje EU pod svaku cijenu i da se projekt završi u rokovima. A krajnji rok za kompletan projekt je kraj 2023. i to nije u pitanju. Pristupne ceste i Pelješki most neće biti gotovi u isto vrijeme i nisu ni trebali biti. Most će biti spojen na javnu, državnu cestu i bit će u funkciji čim dobije uporabnu dozvolu.

 

 

Kako je koronakriza utjecala na financije Hrvatskih cesta?

 

- U trećem i četvrtom mjesecu imali smo pad prihoda od naknade iz cijene goriva od gotovo 70%. Koronaefekt i dalje je prisutan što se tiče prometa, pogotovo kad znamo da turizam neće biti na prijašnjoj razini. Očekujemo da će u konačnici pad prihoda od naknade iz cijene goriva biti na 600 do 700 milijuna kuna do kraja godine.

 

Kako ćete nadoknaditi taj manjak prihoda?

 

- Stav Vlade RH jest da nema zaustavljanja investicija te nam je odobrila zaduženje od 300 milijuna kuna u okviru planiranog deficita. Upravo zbog takvog stava Vlade RH i sami izvođači uložili su maksimalne napore da se radovi odvijaju bez zastoja premda to značilo veće troškove za njih.

Kad će biti potpisan ugovor za gradnju dionice DC403, od čvora Škurinje do luka Rijeke?

Taj posao dobio je konzorcij iz Slovenije, Hrvatske i BiH - Kolektor CPG, GP Krk i Euro-asfalt koji je ponudio za gradnju tih nešto više od tri km ceste, koja slovi kao najskuplja u Hrvatskoj, 456,3 mil. kuna bez PDV-a.

 

- Ugovor s izvođačima radova za taj projekt potpisujemo 15. lipnja. Posao na DC403 dobio je isti konzorcij koji radi Brajdicu, a ti radovi bit će gotovi u kolovozu pa će se samo preseliti na ovo gradilište koje je u neposrednoj blizini. Rok je 30 mjeseci.

 

Kad kreću radovi na pristupnoj cesti mostu Gradiška s hrvatske strane Save?

 

- Taj most gradi se nesmetano, izvođači su Integral i Đuro Đaković. Natječaj za gradnju pristupne ceste bit će objavljen do kraja ovog mjeseca. Od mosta se mora raditi nova, četverotračna cesta koja će se priključiti na postojeću cestu. Riječ je o 4,1 kilometru ceste, a procijenjena vrijednost radova jest 340 milijuna kuna. Dva su mosta i nadvožnjak na trasi koja je cijela na nasipu.

 

Vukelićev most, koji ne vodi nikamo, napokon će dobiti pristupne ceste?

 

Riječ je o dionici ceste Vukomerički Cerovac-Mostanje, dugoj 6,1 kilometar, na kojoj nije bilo moguće raditi jer je prvo morala biti usklađena sa sustavom obrane od poplave. Vrijednost radova je 160 milijuna kuna, a da nije bilo koronakrize, radovi bi već bili počeli. Izvođač je GP Pionir. Problem je što prvu dionicu kod samog mosta, za koju imamo građevinsku dozvolu, ne možemo još započeti graditi jer nije završila izrada nasipa. Stoga ćemo krenuti s druge strane. Očekujemo izdavanje građevinske dozvole i da će radovi krenuti do kraja ovog mjeseca

 

 


....

izvor:

Večernji list

www.vecernji.hr