Nova istočna cesta duga više od 23 kilometra počinjat će na raskrsnici na Kuki pored Omišlja, prolaziti područjem općina Dobrinj i Vrbnik, manjim dijelom i općine Malinska-Dubašnica te se spojiti na postojeću državnu cestu D102 iznad naselja Punat

Hrvatske ceste u ovoj su godini osigurale 1,5 milijuna kuna za izradu idejnog rješenja za gradnju Nove istočne ceste koja bi u budućnosti trebala stvoriti dodatnu prometnu poveznicu sjevera i juga otoka Krka.

O toj važnoj i za otočane vrijednoj novini sve krčke lokalne čelnike, okupljene na Koordinaciji (grado)načelnika otoka Krka održanoj u Puntu, izvijestili su predstavnici te državne »cestarske« kompanije zaduženi za pripremu projektne dokumentacije Krčanima strateški važanog prometnog projekta, onog koji bi trebao donijeti dugo čekanu prometnu alternativu i rasterećenje već odavno prezagušene državne ceste D102. Krećući se zapadnim dijelom otoka, ta državna cesta Krčki most na sjeveru danas spaja s Baškom na njegovoj krajnjoj, jugoistočnoj točki. O tom važnom novom koraku na putu oživotvorenja višedesetljetnog plana izgradnje novog krčkog cestovnog koridora, nekad popularno nazivanog Plavom magistralom, jučer se, govoreći o temama obrađivanim na redovnom koordinacijskom okupljanju krčkih čelnika, referirao i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić.

Pozdravljajući nastavak angažmana predstavnika Hrvatskih cesta i s njima udrženih predstavnika županijskog Zavoda za prostorno uređenje, on je tu HC-ovu najavu okarakterizirao važnim iskorakom na zahtjevnom, ali sad već i izglednom putu unapređenja otočne cestovne infrastrukture.

– Idejno rješenje za čiju su izradu u HC-u sad osigurana sredstva, bit će temelj za idući korak na putu koji nam predstoji, a koji se tiče potrebe izmjena prostornih planova četriju krčkih općina kroz koje budući cestovni potez prolazi – Omišlja, Dobrinja, Malinske-Dubašnice i Vrbnika, predstavio je jučer Vasilić, napomenuvši da će predstavnička tijela tih općina uskoro dobiti priliku u svoje prostorne planove uvrstiti stotinu metara širok, sad i službeno definirani koridor buduće državne ceste.

 

Optimalna trasa

Na Novoj istočnoj cesti, u skladu s njenom namjenom i kategorijom, predviđeni su tehnički elementi za projektnu brzinu Vp=80 km/h, dvotračni profil i raskrižja »u razini«. U prostornoplanskoj dokumentaciji osiguran je koridor za tu novu cestu koji počinje križanjem na državnoj cesti DC102 kod naselja Omišalj i prolazi područjem općina Dobrinj i Vrbnik, manjim dijelom i općine Malinska-Dubašnica te se spaja na postojeću državnu cestu DC102 iznad naselja Punat.

 

Između triju opcija trase Plave magistrale, HC i Krčani odabrali su ljubičastu, Varijantu 2

Odabrana je optimalna trasa koja je najkraća, ima najmanje utjecaja na okoliš, optimalno povezuje okolna naselja na području Dobrinja i Vrbnika te koja se preko pet raskrižja povezuje s postojećim županijskim i lokalnim cestama. Ukupna duljina nove istočne ceste je 23,2 km s dva vijadukta dužine 350, odnosno 210 m, istaknuli su, predstavljajući nam nedavno izrađenu studiju, predstavnici HC-a napominjući i da je, u skladu s prometnim potrebama te vremenom nužnim da se određeni zahvati realiziraju, studijom predložen fazni razvoj tog projekta.

U svakoj izvedbenoj fazi predviđaju se zasebne prometno-funkcionalne cjeline čija je priprema i realizacija neovisna o ostalim planiranim zahvatima.

Podsjetimo, plan izgradnje tzv. Plave magistrale, ili kako sad glasi njen službeni radni naziv – Nove istočne ceste, stari je projekt razvoja cestovne infrastrukture otoka Krka. Razrađen i stvoren na temelju čak četiri desetljeća stare vizije gradnje druge cestovne transverzale koja bi, uspredno s današnjom cestom D102, stvorila alternativnu poveznicu sjevera i juga tog kvarnerskog otoka, taj je projekt posljednjih godina aktualiziran nakon što je o njemu tijekom okupljanja na Krčkom mostu kojim je obilježeno ukidanje naplate mostarine, progovorio i aktualni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Predstavljajući da su stručne službe HC-a razradile Prostorno-prometno-građevinsku studiju cestovne mreže na otoku Krku, a s njom i predložile više varijanti buduće Plave magistrale, Butković je tada ustvrdio da bi taj projekt, prema njegovim očekivanjima, trebao biti realiziran u tekućem investicijskom ciklusu državne cestarske tvrtke, najkasnije do 2027. godine. Plava magistrala je po prvotnim planovima od Omišlja istokom Bodulije trebala ići sve do uvale Surbova pored Stare Baške, lokaliteta gdje je u planskim dokumentima rađenim 80-ih godina bila planirana izgradnja trajektne luke koja bi Krk povezivala s Rabom. S obzirom na to da se u međuvremenu, razvojem trajektnog pristaništa Valbiska, odustalo od te nesuđene strobašćanske luke, planiranja buduće nove krčke magistralne ceste koncentrirala su se na njeno povezivanje s već postojećom državnom cestom na lokalitetu Kuka iznad Punta, mjestu gdje se prometnica koja ide prema Baški spaja sa županijskom cestom koja vodi prema Vrbniku.

Početkom 2020. krčkim lokalnim čelnicima prezentirana Prostorno-prometno-građevinska studija cestovne mreže na otoku Krku koju su, po narudžbi HC-a tad izradili prometni stručnjaci Rijekaprojekta, ponudila je tri varijante rješenja budućeg, 23 km dugog prometnog poteza. I predstavnici Hrvatskih cesta, ali i otočni lokalni čelnici, tada su se usuglasili u ocjeni da je od predloženih mogućih trasa buduće Nove istočne ceste najbolja Varijanta 2.

Ta trasa, suglasno stavovima struke, ali i lokalne politike, najboljom je okarakterizirana zbog toga što, za razliku od drugih rješenja, izbjegava sva zaštićena i vrijedna krajobrazna područja, uključujući i uvalu Soline i Vrbničko polje na kojima su, prema planovima od prije više desetljeća, trebali biti građeni vijadukti. Prijedlog o kojem su se otočni čelnici prije dvije godine načelno usuglasili s cestarima, a koji su u međuvremenu dodatno obradili te potom i u županijske planske dokumente uvrstili stručnjaci Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a, izbjegava oba ta, u krajobraznom i ekološkom smislu vrijedna lokaliteta te ponešto modificiranim potezom sjever otoka s raskrsnicom na Kuki sad spaja područjem koje izbjegava naselja te pritom donosi i najmanju potrebu izgradnje zahtjevnijih i skupih cestovnih objekata. To ipak ne znači da takvih objekata neće biti jer i najbolje rješenje, a kako nam je nedavno bilo predstavljeno od HC-a, podrazumijeva podizanje dvaju vijadukata – jednog kod Sužana te drugog pored Dobrinja.

Buduća istočna cestovna transverzala kretat će pored Omišlja, na mjestu gdje se s državne ceste D102 (kojom u danima vršnog opterećenja prođe i više od 20 tisuća vozila) skreće na usku i zavojitu prometnicu koja vodi do Čižića. Iako se u ovoj fazi idejnog i projektnog rješavanja oblikovanja nove cestovne poveznice sjevera i otoka Bodulije još uvijek teško može precizno procijeniti kada će na tom objektu radovi krenuti, ono što se prilično precizno već sada zna, jest da će taj prometni projekt koštati čak pola milijarde kuna. Kako su nam prigodom predstavljanja Prostorno-prometno-građevinske studije otkrili iz HC-a, procijenjena vrijednost ovog projekta jest 498,8 milijuna kuna, a plan je da se glavnina potrebnog novca namakne iz EU izvora raspoloživih za ovu vrstu ulaganja.

.....

izvor: Novi list, Rijeka

autor: Mladen Trinajstić