U ponedjeljak se u Opatiji održao 8. kongres Hrvatskog društva za ceste Via Vita pod nazivom "Novo normalno".
Kongres je otvorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je uvodno izjavio kako je cestarski sektor, nakon provedene reforme, stabilan, održiv i investicijski snažan.
"Ove smo godine svjedočili realizaciji velikih projekta kao što je Pelješki most. U Europskoj uniji bilo je skeptika da Hrvatska neće moći provoditi velike infrastrukturne projekte. Ali veliki projekti koji se financiraju iz Europske unije idu uspješno svojem kraju.", rekao je ministar Butković te dodao kako se sada u prometnu infrastrukturu ulaže nešto više od 25 milijarda kuna, od kojih dvije trećine u cestarskom sektoru.
Tu je riječ primjerice i o projektu dovršetka Istarskog ipsilona do tunela Učke. Spomenuo je ministar Butković kako radovi na drugoj cijevi tunela Učke i priprema projekta od tunela do završetka prema Matuljima idu dobro te kako se očekuje da će do 2024. godine biti dovršen puni profil, uključujući i drugu cijev tunela.
Ministar Butković se osvrnuo i na radove na državnoj cesti D 403 koja bi trebala biti završena 2023., ocijenivši da se radi o jednom od najkompleksnijih projekata. "Realizacijom D403 stvaraju se uvjeti da kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, zajedno s kontejnerskim terminalom na Brajdici, jamči Rijeci promet od 1,5 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU) već u 2024. – 2025.", rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture istaknuvši kako to Rijeku pozicionira kao jednu od najjačih luka na sjevernom Jadranu.
Ministar se u svom izlaganju osvrnuo i na ostale projekte u cestogradnji pa je tako rekao kako je definirana i potreba gradnje brzih cesta, čije je ukupna vrijednost oko šest milijarda kuna. Ministar Butković je tu naveo i spoj Požege na autocestu, srijemsku transverzalu, brzu cestu od Bjelovara prema Virovitici, obilaznicu Vukovara, spoj na most Gradišku i tunel Kozjaku sa završetkom na D8. "To su projekti koje pripremaju Hrvatske ceste i u visokoj su fazi gotovosti, a morat ćemo ih realizirati uz pomoć Vlade i Ministarstva financija, ili kroz zajmove koji su nam osigurani ili s drugim međunarodnim kreditnim institucijama.", pojasnio je ministar Butković te dodao i kako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti ide i novi sustav naplate cestarine, koji bi se na hrvatskim autocestama trebao implementirati za nekoliko godina.
Ministar Butković govorio je i o financiranju županijskih uprava za ceste kazavši kako je to pitanje ostalo otvoreno i da je situacija s gorivom i drugim onemogućavala da se donesu neke odluke, koje će, dodao je ministar, vjerojatno biti nepopularne. "Uspjeli smo rebalansom proračuna ove godine osigurati 100 milijuna kuna tako da će sve županijske uprave za ceste do kraja godine dobiti financijska sredstva koja im pripadaju da se olakšaju investicije i održavanje.", rekao je ministar Butković.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je kako je cestarski sektor znatno živnuo, ali i da je zbog povećanja cijena neizvjesno planirati investicijske projekte. "Dolazi do velikih poremećaja u dobavi materijala i opreme radi narušenih rokova isporuke te se treba prilagoditi ranijem planiranju.", pojasnio je Škorić. Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan izjavio je kako će Hrvatske autoceste, zahvaljujući provedenom financijskom restrukturiranju, krajem godine imati gotovo tri milijarde kuna prihoda i oko 2,9 milijarda kuna rashoda. "Prihodi od cestarine su znatno bolji od planiranih i HAC sada posluje stabilno.", zaključio je Huzjan.
Na ovogodišnjem osmom Kongresu pod nazivom "Novo normalno" dionici velikih projekata predstavljat će ono na čemu rade, s osvrtom i naglaskom na ostvarenja, ali i sve teškoće koje prate realizaciju infrastrukturnih zahvata. U domeni planske pripreme fokus je na četverogodišnjem Programu građenja i održavanja javnih cesta, za ciklus od 2021. do 2024. godine. Po prvi puta kongres će otvoriti teme vozila i prometa budućnosti te raspravu i sudjelovanje o temi izvršenja ugovora o javnoj nabavi i kliznih skala. Sudionicima će se približiti kako uvođenje COVID potvrda mijenja način vođenja cestarskih tvrtki i provođenja projekata te će se predstaviti procesi upravljanja projektima koje će započeti sa primjenom.
