Sudjelovali su Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, dr.sc. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta i dr.sc. Dario Silić, generalni direktor Bina Istra.

Sudjelovali su Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, dr.sc. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta i dr.sc. Dario Silić, generalni direktor Bina Istra.

 

 

Šoštarić: Starost vozila ima značajan utjecaj. Nova vozila već u najnižoj klasi imaju sustave aktivne sigurnosti, upozoravanja na prepreke, pješake... Već ta najjeftinija vozila to imaju, dok starija vozila najviše klase to nemaju i kod njih je veći potencijal nastanka nesreće. Poreznom politikom moglo bi se pomoći ljudima da obnove vozni park.

 

 

Škorić: Teško je provesti veće naknade za ceste onima sa starijim vozilima, treba voditi računa o socijalnom aspektu. Paradoks je da starija vozila su češće u nesrećama, ali novije dionice ceste također su, dok se ljudi ne naviknu, faktor. Izgradnja vodičke obilaznice u startu je dovela do prebrze vožnje, svakodnevno smo imali manje ili teže nesreće. To rade uglavnom domaći vozači koji voze po navici, stranci se pridržavaju pravila. Treba posvetiti pažnju psihologiji vozača kod regulacije prometa i projektiranje, potreban je multidisciplinarni pristup.

 

 

Huzjan: Podsjetio bih da su tri glavna čimbenika u nesrećama čovjek, vozilo i prometnice. Stare dionice autocesta svakodnevno održavamo, stare ili nove autoceste su nam, ajmo reći, s pet zvjezdica. Automobile treba dovesti u najveću fazu sigurnosti, na to možemo utjecati održavanjem. Možemo i stari auto pretvoriti u dobar auto. Ali čovjek je najveći čimbenik na kojeg treba utjecati.

Škorić: Nije problem ni čovjek ni auto, nego sve više mobitel.Silić: Radimo na punom profilu istarskog ipsilona, tu više gotovo i ne bilježimo poginule. Imamo lažne radare, horizontalne i vertikalne signalizacije, cijev tunela Učka koja će povećati protočnost. Godišnje ulažemo oko 20 milijuna u sigurnost.

 

 

Šoštarić: Zad njih nekoliko godina FPZ sudjeluje u strateškim projektima, ranije to možda nije bilo tako, žao mi je što nismo imali priliku raditi na Strategiji prometnog razvitka, to su radili Španjolci i Mađari, mislim da to nije bilo dobro, ali je to bio međunarodni natječaj i bili su najpovoljniji. Za strateške dokumente morate imati nacionalni segment, razumjeti promet te države. Za izradu takvih dokumenata treba naći model da to rade najbolji domaći stručnjaci. FPZ u suradnji s drugim fakultetima može dati kvalitetnije dokumente nego stranci. Radili smo masterplanove razvitka brojnih regija, uključujući Zagreb, razvijamo strategiju biciklističkog prometa, sustavno uključujemo fakultete i institucije.

Škorić: Strateški projekti Hrvatskih cesta, mogu reći da smo kapitalizirali na dobar način operativni program do 2021., imali smo na raspolaganju 400 milijuna eura za cestovni promet. Financirali smo Pelješki most i D404. Sa žaljenjem moram reći da za razdoblje do 2027. EU ne preferira cestovne projekte, na razini smo oko 185 mil. eura. Tu ćemo financirati dva velika projekta - multimodalna platforma Split Solin i Omiš, cestu s najvećim opterećenjem u RH. Radove smo započeli na istočnom kraku, dug 21 km, radimo most preko Cetine, ugovorili smo početak trase od Solina do Mravice i TTS-a u šest faza. Tri faze su ugovorene, radovi počinju krajem ovog mjeseca. Otvara se i faza do TTPS-a, koja je na razini 34,7 mil, eura vrijednosti, prema procjenama. Taj dio će biti gotov, onda imamo još do kraja godine dovršiti dionicu, a do Dugog Rata imat ćemo, nadam se, ugovorene dionice do kraja ove godine. Ne znamo koliko će to sve trajati, ali značajno krećemo u to, kao i u dionicu Bjelovar-Virovitica. Ugovoreni su čvorovi Virovitica - Špišić Bukovica. Rješavamo probleme u razlikama cijena, tu smo pri kraju, rješenje problema eskalacije cijena je bitno. Nema nas u EU fondovima i velik dio ambicioznih projekata morat ćemo rješavati sami ili kreditom.

  Zadnjih šest godina radimo na restrukturiranju HAC-a, to traje i dalje. Do danas je iz HAC-a otišlo 600 ljudi, digitaliziramo se, postajemo učinkovitiji. Novi sustav bazira se na očitanju tablica i naprednom ENC uređaju. ENC je obvezan za teretna, a opcija za osobna vozila. Krajem mjeseca raspisujemo natječaj iz EU fondova za taj napredni sustav, tek kad potpišemo ugovore možemo govoriti o rokovima. Teško je reći hoće li to biti u devet mjeseci, to je složen projekt, dobro je da su se uključili svi koncesionari, svih 1300 km autocesta bit će pod jednim operativnim sustavom koji je složen ali dimenzioniran na sve sadašnje i buduće autoceste. Vrijednost tog projekta za sva tri koncesionara je oko 100 milijuna eura.

 

 

Silić: Druga cijev tunela Učka započela je 2020., vrijednost je 200 milijuna eura. Oprezan sam oko rokova jer oni ovise o više stvari. Druga cijev je puno lošije strukture zemljišta, nego u postojećoj. Ima jako puno lošeg materijala, izgubili smo vremena. Nismo očekivali toliko pukotina, jama, na svakih par stotina metara. Pri svakoj kiši šikljala je voda. Sad smo na 4 od 5,6 kilometara. Imamo 24 međuspoja postojećih cijevi, 12 za vozila, 12 za pješake. Nova cijev bit će vrlo moderna, nadzor, kontrola brzine, naplata... Danas imamo 20 vatrogasaca, izmijenit će se sustav sigurnosti. Ako geologija bude dobra i ne bude većih problema i izvorima vode, cilj je da ju probijemo do osmog mjeseca, a puštanje u promet bi bilo u lipnju 2024. godine. Postavljen je kilometar betonsko-armirane obloge, tu kaskamo. Divlja inflacija, nema radne snage, srećom je francuski kooperant preuzeo sve rizike i rokove. Jako je sve izazovno, ali ne stajemo. Idemo dalje i prema Opatiji, Matuljima...

 

Šoštarić: Ulaskom RH u Schengen dobili smo veliku korist za promet, gospodarstvo i društvo. Zadnje ukidanje granica bilo je 2007., tad se dogodila i gospodarska kriza, pa nemamo točne pokazatelja prometa u tim zemljama. Ali, kada bi se granice vratile, rađene su procjene. Obrnutom logikom, RH će godišnje imati milijardu eura direktne i indirektne koristi. Granice su bile filter, usporavale su ulaz na autoceste, ali mi te gužve imamo desetak vikenda u sezoni i prije većih blagdana. To ćemo nekako preživjeti. Ali, utjecaj Schengena velik je na teretni promet, pozitivan utjecaj je što nema čekanja na prijelazu prema Mađarskoj i Sloveniji što pojeftinjuje promet roba. Jer u cijenu proizvoda je ukalkulirana i cijena transporta, a tu je i radno vrijeme vozača. Čekanje na ulazu u zemlju poskupljuje proizvod. Možemo se bojati više prometa i nesreća, ali mislim da to neće biti tako, da će se sigurnost povećati, naročito u kamionskom sektoru. Vozači će moći bolje planirati vrijeme vožnje, manje će žuriti, bolje će planirati odmor. Treba poboljšati tanje na istočnim granicama, ali tu se već neko vrijeme primjenjuje model sličan Schengenu.

Škorić: Spajanje mosta preko Cetine planiramo do 10. ožujka. Ostaje nam opremanje tunela i drugi radovi na mostu, asfaltiranje, konačna konstrukcija... Cilj nam je da to bude gotovo do konca godine, kako bi sve bilo pušteno u promet, najprije prema Blatu na Cetini. Tunel s istočne strane bio je predmet podsmijeha godinama kao rupa koja ne vodi nigdje, svi željno iščekujemo nastavak tog projekta ali i nastavak gradnje od Solina prema Omišu. Prvog svibnja u planu je puštanje u promet obilaznice Vukmanićki Cerovac - Mostanje, karlovačke obilaznice. Na Turnju smo imali dosta nezgoda, time će se priča popraviti. Idealno bi bilo da se teretni promet izmjesti s D1, a da ta cesta ostane turistima. U drugim zemljama se teretni promet naplaćuje i na državnim cestama, tako se stimulira prelazak na autoceste. Državne ceste, za razliku od autocesta, nisu dimenzionirane za takav promet.

 

Goran Pejić, predsjednik uprave CVH o stanju voznog parka i prometnim nesrećama.

- U RH imamo 2.5 milijuna registriranih vozila, tri četvrtine su osobna vozila. Zatim je 137.000 traktora, dosta velika brojka. To je kategorija koja zna biti nezgodna u prometu, spori su, zahtijevaju posebnu pozornost itd. Starost vozila je problem. Od 2,5 milijuna vozila vidi se da je 67,7 posto starije od deset godina. To je crvena linija starosti. Samo 4,6 posto vozila je starosti jedne godine. U nesrećama sa smrtnom posljedicom najčešće su stara vozila.

Od 2012. imamo porast prosječne starosti vozila i taj trend se ne mijenja. Prošle godine imali smo gotovo 28 posto osobnih vozila koji su došli na pregled s nekim nedostatkom. Cilj je da vozači bar za taj dan pripreme vozilo, da rezultat bude nula. Raste nam starost vozila, ali ipak uspijevamo vlasnike vozila educirati da barem prije samog pregleda obave izvanredni servis i dovedu ga u stanje ispravnosti. Svakog dana više od pet ljudi izgubi život na europskim cestama u nesrećama povezanim s tehničkim nedostacima na vozilu, nedostaci su odgovorni za šest posto svih prometnih nesreća, odnosno oko 2000 ljudi je smrtno stradalo, a 8 posto svih motociklističkih nesreća povezane su s tehničkim nedostacima. Dokazano je da nakon pete godine starosti, a naročito nakon desete godine, dob vozila rapidno utječe na teške prometne nesreće s teško ozlijeđenima i poginulima. Izazov je osigurati odgovarajuću kontrolu.

 

Panel je održan u organizaciji Jutarnjeg lista iz Zagreba