Potpisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrednijih postupaka ugovaranja koji smo imali u Hrvatskim cestama. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti, istaknuo je Škorić
Potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta. Jug Hrvatske više neće biti prometno izoliran
Stavljanjem potpisa na ugovor o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation okonačan je jedan od najsloženijih postupaka ugovaranja radova koje je hrvatska cestogradnja morala odraditi. Hrvatske ceste su u siječnju ove godine dobile tri ponude na natječaju za gradnju Pelješkog mosta te su kao najbolju odabrale onu kineskog konzorcija, po cijeni od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a. Početkom travnja je za nadzor izgradnje mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama odabrana zajednica ponuditelja, u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, koja je za to dala ponudu od 49,4 milijuna kuna bez PDV-a. “Ovaj je most jedan od graditeljskih pothvata koji će obilježiti našu generaciju. Potpisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrednijih postupaka ugovaranja koji smo imali u Hrvatskim cestama. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti. Naime, most se gradi na lokaciji obilježenoj značajnim rizikom pojave od potresa, dok su jaki vjetrovi uobičajena pojava”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Strateški projekt Vlade
Inače, Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković projekt izgradnje Pelješkog mosta apostrofirala je kao svoj najveći projekt u ovom mandatu, pa i ne čudi što je na potpisivanju ugovora u Dubrovniku uz premijera bila i većina njegovih ministara. “Ovo je projekt od strateškog značaja za cijelu zemlju. Svi smo svjesni koliko je bitno izgraditi ovaj most. Rješavamo dugoročno strateško pitanje: cestovno povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Most će ostati simbol dodane vrijednosti prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Ponosan sam na to što se ovaj posao odvija na temelju javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova”, istaknuo je premijer Andrej Plenković. “Naši politički odnosi okreću novu stranicu, a projekt pokazuje i političko povjerenje naših dviju zemalja. Kineska ulaganja u Hrvatsku povećana su više od 100 puta, a prošle godine stiglo je i 60 posto više turista. Kineski konzorcij nije slučajno dobio posao izgradnje Pelješkog mosta, a većina Hrvata vjeruje kako bi upravo Kina trebala biti najveći gospodarski partner sljedećih 10 godina. Svjedočimo vrlo važnom trenutku u odnosima Kine i Hrvatske”, ocijenio je kineski veleposlanik u Hrvatskoj Zhaoming Hu na potpisivanju ugovora za izgradnju Pelješkog mosta.
Duga povijest početaka radova
Povijest vezana uz izgradnju ovog mosta najbolje pokazuje sve boljke prisutne u hrvatskom društvu. Ideja o izgradnji mosta kojim bi se cestovno povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje pojavila se prije više od 20 godina. U prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije Pelješki most je ušao je prije 17 godina. Prvi put radovi su se otvarali 2005. godine, bez potpisanog ugovora, izvođača ili natječaja, a u javnosti je plasirana informacija kako će most biti završen za tri godine. Dvije godine nakon toga, tadašnji premijer Ivo Sanader svečano je po drugi put otvorio radove na izgradnji Pelješkog mosta. Sljedeća vlada koja je nastavila s pričom o izgradnji mosta bila je ona Jadranke Kosor, a tada se kao datum njegova završetka isticala 2017. godina. No sljedeća u nizu, vlada Zorana Milanovića, raskinula je već potpisani ugovor o gradnji mosta, pravdajući se nedostatkom novca u državnoj blagajni, dok je sam projekt izgradnje mosta tada bio procijenjen na 1,9 milijardi kuna, a bilo je izvedeno tek tri posto radova. S obzirom na to da su to bile krizne godine, kao alternativa mostu spominjala su se rješenja poput cestovnog schengenskog koridora, u vidu brze ceste kroz Neum te obilaznice oko Neuma, ali i podmorski tunel koji bi spajao kopno s Pelješcem. Studija izvodljivosti izrađena 2015. godine tada je uzela u obzir ključne tehničke kriterije, pravne rizike i pitanja zaštite okoliša svih tih rješenja koja su se pojavljivala te je pokazala kako je most dobio najbolju ocjenu. Također je i ustanovljeno da ima najmanje proceduralne rizike jer ne prolazi teritorijem druge države, a najveća prednost bila mu je velik pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj juga Hrvatske.
