Najviše novca u ovogodišnjem proračunu, odnosno planu nabave, “Hrvatske ceste” izdvojit će za rekonstrukciju te izgradnju prometnog prstena oko Splita

Brojke premašuju 403 milijuna kuna, pa se i Splićani, ali i žitelji cijele Dalmacije, one južne i zapadne, pa Bosne i Hercegovine, koji svi gravitiraju drugom gradu u državni, kao i brojni turisti koji pohode Dioklecijanov grad, nadaju skoro i rješenju prometnih zagušenja. Gužve su postale, nažalost, svakodnevna pojava, poglavito za vrijeme “rush hour”, kada je pristup Splitu nemoguć.

 

U kolonama se zna čekati satima! U frenkventno “radnim” satima na ulazu u grad sa sjeverne strane od Solina, dok je onaj istočni ulaz iz Stobreča tijekom turističke sezone dodatno blokiran tijekom cijelog dana, pa je prava avantura nekih 21 kilometar od Omiša do Splita proći u realnom vremenu, jer su gužve u prolazu kroz sam Omiš, pa slijedi zagušenje u Podstrani kod hotela “Lav”, te od lučice Strožanac kroz raskrižje Stobreč, i onda opet problem pri samom ulazu u Split, od Lovrinca do križanja s ulicom Domovinskog rata.

 

Srećom, ovaj dio je napravljenom rampom donekle “svladan”, pa je manja gužva jer se iznašlo rješenje rasterećenja za vozila koja idu direktno put Solina, te napravljenom rampom uspijevaju barem na toj dionici izbjeći semafor, no na svim ostalim pravcima jednostavno je – gužva!

 

 

Splitska aglomeracija

 

Protok vozila odavno je, ima već više desetljeća, prerastao u cestovnu infrastrukturu!

 

Prepoznale su to, naravno, “Hrvatske ceste”, državna tvrtka zadužena za prometnu povezanost diljem Lijepe naše, te su u suradnji sa Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, 4. svibnja 2018., na sjednici Vlade u Splitu, dogovorili rješenje gorućeg problema grada podno Marjana.

 

I evo, sada imamo, na početku 2020. godine, u planu nabave “Hrvatskih cesta” dva važna projekta – rekonstrukciju križanja Širina u Solinu, te izgradnja dionice čvor Mravince - čvor TTTS u dužini od 2,5 kilometara sa spojnim cestama.

 

Ovih 2,5 kilometara su izuzetno važni za rasterećenje pravca prema Omišu, odnosno sastavni su dio brze ceste Solin - Stobreč - Dugi Rat - Omiš, koju generacije žitelja Omiške rivijere sanjanju – godinama...

 

Radi se o projektu “teškom” 2,435 milijardi kuna, koji ima građevinsku dozvolu od 2011. godine, ali su radovi, izuzev dijela obilaznice Omiša, zaustavljeni. Plan je u sklopu multimodalne platforme Splitske aglomeracije - nastavak zaobilaznice Splita - izgraditi modernu cestu u dužini od 21,5 kilometara, od čega bi čak 15,4 kilometra bila četverotračna brza cesta. Cesta primjerena 21. stoljeću!

 

Radilo bi se kroz četiri faze: prva čvor Mravince - čvor TTTS, vrijedan 336,8 milijuna kuna, pa druga faza čvor TTTS - Grljevac - čvor Stara Podstrana, za koji ćemo izdvojiti 705,69 milijuna kuna. Slijedi treća faza - čvor Stara Podstrana - čvor Jesenice od 268,18 milijuna kuna, te čvor Jesenice - čvor Dugi Rat, procijenjen na 276,31 milijun kuna, uz posljednju dionicu čvor Dugi Rat - Omiš, most Cetina od 838,35 milijuna kuna. Potonji radovi na mostu Cetina provode se od 2019. godine, gdje se izgradila spojna cesta, a uskoro se kreće i s gradnjom mosta, za što će se izdvojiti 174,5 milijuna kuna.

 

Ovim projektom riješili bismo napokon prometne zastoje do Omiša, no vratit ćemo se na početak cijele priče, prve karike zaobilaznice, a to je prva faza brze ceste čvor Mravince - čvor TTTS!

 

Radi se o gradnji 2,6 kilometra četverotračne prometnice koja bi dodatni čvor u sredini imala ispod splitskog odlagališta otpada Karepovac, a gradnjom novog pravca na njega bi se preusmjerili postojeći tranzitni prometni tokovi. Preciznije, promet s dionice Kaštela - Solin - Stobreč, te Dugopolje - Stobreč. Dodatnim pravcem, obilaskom grada, izbjegle bi se gužve i cilj bi napokon bio postignut – rasterećenje ulaza u Split!

 

- Ova dionica se projektira, očekujemo uskoro građevinsku dozvolu, javna nabava radova počinje u drugom kvartalu tekuće godine, i to je to! Krećemo – zadovoljno je cjelokupan projekt prezentirao u Splitsko-dalmatinskoj županiji prvi čovjek uprave “Hrvatskih cesta” Josip Škorić.

 

 

 

U sklopu ulaganja u prometnice oko Splita važno je uređenje i raskrižja Širina u Solinu, čijom bi se rekonstrukcijom osigurao brži protok vozila prema sjevernom ulazu u grad.

 

- To je još jedno raskrižje zagušeno povećanjem prolaza broja vozila, to nam je prosječni dnevni prolaz od čak 46.941 vozila. Što je 20 posto više nego što smo automobila brojili 2014. godine – dodaje Škorić brojke automobila koji prolaze ovom trasom, a zbog kojih treba što prije krenuti u realizaciju.

 

Tunel kroz Kozjak

 

I to po projektnom rješenju koje obuhvaća izgradnju vijadukta na trasi državne ceste D8, s dodavanjem trećeg traka iz smjera Kaštela. Projektiranje je u tijeku s rokom prve polovine ove godine, a do ljeta bi se dobila i građevinska dozvola za projekt vrijedan 131 milijun kuna.

 

Znači, vijadukt bi bio spasonosno rješenje za ovaj prometni čvor, dok mnogi s nestrpljenjem čekaju i izgradnju tunela kroz Kozjak, kako bi se realizirao direktan spoj Zagore sa splitskom trajektnom lukom.

 

Radi se o gradnji ceste Vučevica, pa tunel Kozjak, te spoj na D8, sve do mosta preko Kaštelanskog zaljeva u dužini od 1500 metara na spoj Kopilica, kojim bi se skratio put do luke Split.

 

- Prva faza obuhvaćala bi izgradnju Vučevice do državne ceste D8. Radi se o dvotračnoj državnoj spojnoj cesti, osam kilometara od čvora Vučevica do čvorišta na D8, pa onda gradnja tunela Kozjak u dužini 2500 metara, s glavnom i servisnom cijevi, a vrijednost radova je oko 900 milijuna kuna. U tijeku je projektiranje, a sve je posloženo u sklopu Master plana razvoja gradske luke i Kopilice, te je kao Prijedlog za III. izmjenu i dopunu prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije – prisnažuje cijeloj priči o cestama koje život znače Škorić, pa niže detalje i druge faze:

 

- To je spoj D8 s Trajektnom lukom Split. U tijeku je izrada Studije izvedivosti “Poveznica čvor Vučevica - državna cesta DC8 - Trajektna luka Split”, koja se usklađuje s Master planom, a tražimo i mogućnost povlačenja sredstava za ovo ulaganje iz EU fondova.

 

Planova je puno, vizure i tunela i mosta svi željno očekujemo, te nam samo ostaje nada da će ovo sve biti i realizirano od “Hrvatskih cesta”.

 

Križanje Širina i čvor Mravince - TTTS

 

U sklopu ovogodišnjih planova nabave “Hrvatskih cesta”, za rekonstrukciju križanja Širina u Solinu osigurano je 135 milijuna kuna, a početak radova se očekuje u trećem kvartalu s rokom gradnje od 30 mjeseci, odnosno dvije i pol godine. Usluga nadzora bit će plaćena 6,7 milijuna kuna, a oni za svoj posao imaju još dodatna dva mjeseca rada.

 

Izgradnja dionice čvor Mravince - čvor TTTS u dužini od 2,5 kilometara sa spojnim cestama bit će plaćen 250 milijuna kuna. Plan gradnje je u drugom kvartalu 2020. godine, s rokom od 24 mjeseca, uz nadzor vrijedan 12 milijuna kuna i rokom provedbe od 26 mjeseci.

 

Raskrižje Stobreč

 

Budući da je prosječni dnevni prolaz od 52.602 automobila, koliko ih svaki dan prometuje raskrižjem Stobreč, što je povećanje od 10 posto minulih pet godina, krenulo se i u uređenje ovog raskrižja kao prometnog prioriteta. Cjelovito rješenje uključuje izgradnju dijela zaobilaznice Splita, odnosno dionicu Mravince - Karepovac - TTTS, a samo raskrižje u Stobreču obuhvaćalo bi tri faze radova.

 

Prva - nova prometna signalizacija je već izvršena, druga - građevinsko uređenje postojećeg raskrižja, procjenjuje se na vrijednost radova od 4,8 milijuna kuna, a predviđeno je da početak nabave za radove bude u lipnju 2020. Treća faza obuhvaća - denivelacija nadvožnjaka kao konačnog rješenja, i to je u fazi projektiranja.