Časopis "Ceste i mostovi"

Broj 3/07 | 05.10.2007
U NAŠE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI TREBA UKLJUČITI VEĆI BROJ MLADIH STRUČNJAKA
SVI KOJI RADE NA CESTAMA UČINILI SU LIJEPU NAŠU JOŠ LJEPŠOM
PROGRAMI OBNOVE – UČINKOVIT PUT DO KVALITETNIJIH DRŽAVNIH CESTA
stručni članak
PROGRAMI OBNOVE – UČINKOVIT PUT DO KVALITETNIJIH DRŽAVNIH CESTA
mr. sc. Miroslav Keller
stručni članak - sažetak
Nedostatno održavanje postojeće državne cestovne mreže rezultiralo je i višegodišnjim trendom pogoršanja njenog stanja, do razine koja često nije primjerena toj drugoj po važnosti cestovnoj mreži u Hrvatskoj. Uočavajući taj problem, Hrvatske ceste 2003. godine započinju realizaciju Prvog programa obnove državnih cesta, koji obuhvaća 25 dionica ukupne dužine gotovo 400 kilometara.
U ljeto ove godine, usporedo sa završetkom tog programa, započet će radovi na Drugom programu obnove državnih cesta, koji uključuje 52 dionice ukupne dužine gotovo 700 kilometara. Već sadašnji podaci jasno ukazuju na pozitivne učinke Prvog programa na poboljšanje stanja državne mreže, a Drugi program obnove državnih cesta još će jasnije nagla siti taj pozitivni trend.
PROGRAMSKO RJEŠENJE ZA PRAĆENJE REDOVNOG ODRŽAVANJA CESTA
stručni članak
PROGRAMSKO RJEŠENJE ZA PRAĆENJE REDOVNOG ODRŽAVANJA CESTA
Tomislav Husnjak
stručni članak - sažetak
Aktivnosti redovnog održavanja cesta predstavljaju bitan čimbenik sigurnog odvijanja prometa i sprječavanja nekontroliranog propadanja cestovne mreže Republike Hrvatske. Za aktivnosti redovnog održavanja na mreži autocesta zadužene su Hrvatske autoceste i koncesionarska društva, za državne ceste Hrvatske ceste, a za županijske i lokalne ceste Županijske uprave za ceste. Iako je način provedbe aktivnosti različit, način praćenja tih aktivnosti je sličan, bez obzira na kategoriju ceste i instituciju zaduženu za održavanje.
Razvoj programskog rješenja za evidentiranje aktivnosti redovnog održavanja cesta (ROC), neophodan je korak u daljnjem unaprijeđenu procesa redovnog održavanja cesta. U članku se opisuje programsko rješenje koje je tvrtka TEB Informatika razvila u suradnji i za potrebe Hrvatskih cesta, a koje se primjenjuje i na razini županijskih i lokalnih cesta.
U SUSRET NOVOM TEHNIČKOM PROPISU ZA BITUMENSKE MJEŠAVINE
stručni članak
U SUSRET NOVOM TEHNIČKOM PROPISU ZA BITUMENSKE MJEŠAVINE
Branimir Palković
stručni članak - sažetak
Ovaj je rad posebno namijenjen našim proizvođačima asfalta i svima onima koji se u nas na bilo koji način bave tehnologijom asfalta s ciljem da se pobliže upoznaju s novim europskim pristupom u ocjenjivanju i vrednovanju bitumenske mješavine kao građevnog proizvoda.
FOTOGRAMETRIJSKE METODE U GOSPODARENJU MOSTOVIMA
stručni članak
FOTOGRAMETRIJSKE METODE U GOSPODARENJU MOSTOVIMA
dr. sc. Goran Puž, S. Devald, B. Pavković, D. Gajski, T. Fiedler i Lj. Pleše
stručni članak - sažetak
Praćenje geometrije mostova ima iznimno značenje pri održavanju, jer su neplanirani pomaci, progibi i deformacije čest uzročnik oštećenja na konstrukciji. Budući da se pri standardnim pregledima objekata oni obvezno fotografiraju, Hrvatske autoceste d.o.o. pokrenule su istraživanje mogućnosti korištenja fotogrametrijskih postupaka u sklopu rutinskih pregleda. Razvitkom računala ova tehnologija postaje sve jeftinija i jednostavnija.
U radu su prikazani rezultati studije koju su načinili djelatnici Geodetskog fakulteta. Istražen je oblik jednog od naših najpoznatijih mostova, onog između kopna i otoka Sveti Marko (dio Krčkog mosta).
Aplikacije su predmet istraživanja, optimiranja tehnologije i metodologije. Pored klasične terestričke fotogrametrije, studijom je obuhvaćena i nova metoda snimanja terestričkim laserskim skenerima.
ČIMBENICI UTJECAJA NA KAPACITET ZRAČNE STRANE AERODROMA
stručni članak
ČIMBENICI UTJECAJA NA KAPACITET ZRAČNE STRANE AERODROMA
prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, Igor Dimnik, Stipe Pavičić
stručni članak - sažetak
Zračna strana aerodroma sastoji se od uzletno sletne staze, odnosno više njih, sustava voznih staza i stajanke. Kapacitet zračne strane ne ovisi samo o broju, konfiguraciji i drugim parametrima uzletno sletnih staza, voznih staza te veličini stajanke, već i o veličini zrakoplova koji koriste aerodrom, razdvajanju zrakoplova, slijedu operacija, navigacijskoj opremljenosti, meteorološkim uvjetima itd.
U radu se obrađuju čimbenici koji utječu na kapacitet zračne strane i daju osnovni pokazatelji utjecaja tih čimbenika na kapacitet.
TUNEL SOCATOP NA PARIŠKOJ OBILAZNICI A86
stručni članak
TUNEL SOCATOP NA PARIŠKOJ OBILAZNICI A86
mr. sc. Davorin Kolić
stručni članak - sažetak
Radi zatvaranja drugog prstena obilaznice Pariza, gradi se tunel dug 10 km za dvoetažni cestovni promet osobnih vozila. Projekt je jedinstven u svijetu po veličini, tipu i kapacitetu prometa. Dodatno su projektirane i izvedene brojne konstrukcije za ventilaciju i evakuaciju putnika u slučaju nesreća. Prometno rješenje odvaja korištenje prometa osobnih vozila od teretnih.
Privatno financiranje korišteno je kao uobičajeni oblik razvoja velikog projekta transportne infrastrukture uz potporu međunarodnih financijskih institucija. Razvijeni su elementi konstrukcije za nadopunu razine sigurnosti nakon nesreća u tunelima i spuštanja prometa u podzemlje iz ekoloških razloga.
PROMETNE NESREĆE U 2006.GODINI NA AUTOCESTAMA U NADLEŽNOSTI HRVATSKIH AUTOCESTA D.O.O.
ODJECI
PRORAČUN I KONSTRUIRANJE AB SEIZMIČKI OTPORNIH MOSTOVA PREMA EN 1998-2 (I DIO)
NOVI KILOMETRI AUTOCESTE A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK PRIJE PREDVIĐENOG ROKA
DOVRŠENA OBNOVA DIONICE ŠESTANOVAC – DUPCI NA DRŽAVNOJ CESTI D39
DOVRŠENA OBNOVA DIONICE KARLOBAG – SVETA MARIJA MAGDALENA NA DRŽAVNOJ CESTI D8
ODRŽAVANJE CESTA 2007 - SAVJETOVANJE U SOLARISU
PREDLOŽENA IZRADA DUGOROČNOG PROGRAMA RAZVOJA ODRŽAVANJA CESTA
HRVATSKOG CESTARA - PRVA DAMA MEĐU CESTARIMA
VIA JOSEPHINA - MAKADAMSKA CESTA KOJA JE PRIBLIŽILA KARLOVAC - SENJU
INOVATIVNE TEHNOLOGIJE U INTELIGENTNIM TRANSPORTNIM SUSTAVIMA TRAFEX 2007
PROBLEMATIKA BETONSKIH KONSTRUKCIJA KROZ PRIZMU SVJETSKIH STRUČNJAKA
ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA PONAŠANJA KOLNIKA
Redakcijski odbor
- Glavni i odgovorni urednik
- Ivan Milotić
- Grafički urednik
- Dragutin Novak
- Članovi uredničkog odbora
- Baldo Bakalić
- Željko Schwabe
- Stanislav Pavlin
- Bojan Vivoda
- Sadko Mandžuka
- Eduard Kušen
- Miloš Martinović
- Mladen Gledec
- Matija Glad
- Jurica Krleža
- Ana Mandić
- Predsjednik
- Mate Jurišić
- Dopredsjednica
- Tatjana Rukavina
- Članovi
- Mario Erdelji
- Josip Jović
- Zdravko Duplančić
- Frane Vrkljan
- Josip Sapunar
- Zvonimir Zdenko Šimunjak
- Ante Divić