Časopis "Ceste i mostovi"

Vladimir Golenić mr. sc. Miroslav Keller

SKLADNE VIŠEGODIŠNJE AKTIVNOSTI HRVATSKOG DRUŠTVA ZA CESTE - VIA VITA

Bruno Profaca

OSNOVNI PRINCIPI NORVEŠKE METODE IZGRADNJE TUNELA

Eivind Grøv

pregledni članak

Osnovni principi norveške metode izgradnje tunela

 

Eivind Grøv
pregledni članak - sažetak

 

    U članku se raspravlja o pojedinim elementima filozofije norveške metode izgradnje tunela. Ta je filozofija puno više od filozofije Q-sustava i mora se promatrati kao sustav koji uključuje cijeli proces od istraživanja, ugovaranja, građenja i suradnje u cilju učinkovite izgradnje tunela ili podzemnog objekta.

    U članku se raspravlja o raznim aspektima osiguranja i ojačanja tla, uključujući injektiranja u cilju kontrole podzemnih voda poboljšanja kvalitete stijenske mase, osiguranja ugradnjom sidara i ugradnjom mlaznog betona a u cilju da bi se postigla nosivost stijenske mase, riješio sustav odvodnje, kako bi se izbjegao dodatni pritisak na podgradu, te uveo program mjerenja i monitoring na dionicama izgradnje tunela. Detalji, način primjene i materijali dani su u članku zajedno s brojnim primjerima. Također u članku su prikazani i ključni elemente procesa iskopa tunela.

    Sekundarna betonska obloga u tunelogradnji Norveške obično se ne ugrađuje, osim ako nije potrebna radi uvjeta stijenske mase koju nije moguće stabilizirati izvedbom sidara i mlaznog betona. Međutim, u cilju zaštite od podzemnih voda i zaštite od smrzavanja primjenjuju se različiti tipovi i rješenja unutarnje obloge koji su i testirani.

    Pisac ovog članka, koji je upoznat s geološkim prilikama u Koreji, ukazuju da se određeni elementi norveške filozofije izgradnje tunela mogu uspješno primijeniti i na projektima izgradnje tunela u Koreji.

PRVI KILOMETRI PUNOG PROFILA ISTARSKOG IPSILONA ZNATNO PRIJE ROKA

Tea Balde

PRIMJENA STAROG ASFALTA PRI PROIZVODNJI VRUĆE BITUMENSKE MJEŠAVINE

Velimir Lacković, Zdravko Cimbola, Lovorko Ratković

stručni članak

Primjena starog asfalta pri proizvodnji vruće bitumenske mješavine

 

Velimir Lacković, Zdravko Cimbola, Lovorko Ratković
stručni članak - sažetak

 

    U ovom radu opisan je postupak projektiranja i proizvodnje sastava bitumenske mješavine s dodatkom glodanog asfalta, kao i sva ispitivanja kvalitete mehaničko – fizičkih svojstava bitumenske mješavine. Ispitivanja su provedena prema europskim normama.

RASPUCAVANJE GORNJE PLOČE SANDUČASTIH PREDNAPETIH NOSAČA MOSTOVA

prof. emer. dr. sc. Ivan Tomičić

stručni članak

Raspucavanje gornje ploče sandučastih prednapetih nosača mostova

prof. emer. dr. sc. Ivan Tomičić
stručni članak - sažetak

 

    Prikazan je postupak ograničenja širine uzdužnih pukotina gornje ploče prednapetog sandučastog nosača mosta od segmenata. Aktualni postupci proračuna, namjenjeni za naknadno prednapete nosače s uspostavljenom vezom, nisu primjenjivi za gornju ploču zbog različitih oblika presjeka te sustava prednapinjanja. Eksperimentalna istraživanja su pokazala da je prionljivost strukova u plosnatoj cijevi svega 0,468 one rebraste armature u betonu, nakon dekompresije. Rezultati predloženog izraza za maksimalnu širinu pukotina dobro se podudaraju s onima dobivenim ispitivanjem.

BETONSKI MOSTOVI S PREDGOTOVLJENIM GREDAMA DUŽINE 60 METARA

prof. dr. sc. Jure Radnić, doc. dr. sc. Domagoj Matešan i Marina Sunara

stručni članak

Betonski mostovi s predgotovljenim gredama dužine 60 metara

prof. dr. sc. Jure Radnić, doc. dr. sc. Domagoj Matešan i Marina Sunara
stručni članak - sažetak

 

    Istražena je mogućnost uporabe predgotovljenih prednapetih betonskih greda dužine 60 m za izgradnju mostova. Mogućnost primjene takvih ekstremno dugih montažnih nosača ilustrirana je na nedavno izgrađenom mostu “Dabar” na Jadranskoj autocesti.

TOČKE PREOKRETA U NEKONZISTENTNOJ PROMETNOJ POLITICI GRADA RIJEKE

Milivoj Benigar

stručni članak

Točke preokreta u nekonzistentnoj prometnoj politici grada Rijeke

Milivoj Benigar
stručni članak - sažetak

 

    Točke preokreta su vremenski, uglavnom neplanirani, događaji koji uzrokuju promjenu uhodanog stanja u sasvim neočekivanom i neplaniranom pravcu. U situacijama sređenog društva, definiranih strategija prometnog razvoja i konzistentne prometne politike one su rijetkost. Drugdje, u pomanjkanju prethodnog, one postaju pravilo. Točke preokreta dovode do bitnih pozitivnih pomaka, ali događa se da idu i u negativnom smjeru.

    U radu se posebno promatra Rijeka; nakon kratkog povijesnog osvrta pažnja je na vremenu iza drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana. Fokus je na pozitivnim i negativnim točkama preokreta koje su imale posebne zahtjevnosti u odnosu na prometni sustav grada.

    U drugom dijelu pažnja se usmjeruje na nužno potrebne točke preokreta istog urbanog prostora u budućnosti. Temelje se na znanstvenim i stručnim premisama usmjerenim u gotovo jedinu šansu da se, putem optimizacije cjelokupnog prometnog sustava, optimizira život u gradu i postigne viši standard življenja.

CIVILNA PROMETNA POLICIJA – DOKLE SE STIGLO I KAKO DALJE?

prof. dr. Mladen Gledec

stručni članak

Civilna prometna policija – dokle se stiglo i kako dalje?

prof. dr. Mladen Gledec
stručni članak - sažetak

 

    Još je Zakon o sigurnosti prometa na cestama, iz godine 2004., predviđao organiziranje i rad civilne prometne policije, ili “prometnog redarstva”, u jedinicama lokalne samouprave, no na temelju toga zakona niti jedna takva služba nije bila organizirana – uglavnom zbog sporog rada upravnih organa na državnoj razini. Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz godine 2008. ponovno je predvidio osnivanje takvih službi, do čega je i došlo, u drugoj polovini prošle (2009.) godine – prvo u gradu Rijeci.

    U međuvemenu je takva služba osnovana u nekoliko hrvatskih gradova i općina, te su stečena i određena iskustva, na čemu bi trebalo temeljiti daljnji razvoj ove službe i širenje takvih službi i u ostale gradove i općine u zemlji.

    U ovome radu prezentirana su neka dosadašnja iskustva u radu civilne prometne policije, do čega se došlo provedbom jedne jednostavne ankete gradova i općina, a uz pomoć i podršku institucija: Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Udruge općina u Republici Hrvatskoj.

MOSTOVI NA POŠTANSKIM MARKAMA

Ivo Aščić, mr. Marijan Binički

stručni članak

Mostovi na poštanskim markama

Ivo Aščić, mr. Marijan Binički
stručni članak - sažetak

 

    Osim što je postala vrijednosnica za unaprijed plaćanje poštanskih usluga, poštanska marka je naknadno dobila i brojne druge funkcije, kao što su: sredstvo promidžbe nacionalne baštine, marketinško oruđe ili pak predmet sakupljanja.

    Više stotina poštanskih maraka na temu mostova izdano je u svijetu samo zadnjih desetak godina. Na njima su do sada prikazani gotovo svi važniji mostovi bilo da se radi o onima od povijesnog značenja (londonski Tower Bridge, Karlov most u Pragu i dr.) ili o mostovima suvremene civilizacije (Golden Gate most u San Fnanciscu, bosporski most između Europe i Azije u Instanbulu, Harbour most u Sydneyu i dr.)

    Za razliku od ostalih marketinških medija, poštanska marka zaljepljena na pismo ili razglednicu ulazi u većinu kućanstava svijeta, te predstavlja vrlo važan put kako se jedna tema, kao što su npr. mostovi, mogu zamjetiti i prepoznati.

ZABORAVLJENI MOSTOVI VUKOVARSKOG GRADITELJA FRANA FUNTAKA

prof. Dragan Damjanović

NEDOSANJANA MREŽA HRVATSKIH MAGISTRALNIH CESTA

Ivan Celmić

UPRAVLJANJE OKOLIŠEM NADZOR RADA

Petar Cota, Ljubica Bačić

stručni članak

Upravljanje okolišem nadzor rada

Petar Cota, Ljubica Bačić
stručni članak - sažetak

 

    U cestovnoj mreži Republike Hrvatske značajno mjesto zauzimaju autoceste koje su u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o., pod čijom je upravom u zadnjih 9 godina pušteno u promet preko 560 kilometara autocesta.

    Tijekom projektiranja, izgradnje i korištenja novih dionica autoceste primjenjivane su najnovije tehnologije, kako na ostalim područjima tako i u području zaštite okoliša, a u svemu su morali biti ispunjeni zakonski zahtjevi, koji su u Republici Hrvatskoj u području zaštite okoliša na vrlo visokoj razini. To je 2005. godine Hrvatskim autocestama uvelike olakšalo posao tijekom priprema za usklađenje svog poslovanja u području upravljanja okolišem sa zahtjevima međunarodne norme ISO 14001:2004, Sustav upravljanja okolišem.

    Slijedom navedenog, pored donošenja “Politike kvalitete, upravljanja okolišem te zdravljem i sigurnošću” izrađene su i usvojene sve potrebne Procedure sukladno spomenutoj normi kao i usklađeni interni akti s tom normom.

RAZMJENA MIŠLJENJA O PROPISIMA U KONSTRUKTORSTVU NA KONFERENCIJI IABSE - FIB DUBROVNIK 2010.

dr.sc. Ana Mandić, mr. sc. Alex Kindij

mr. sc. Miroslav Keller