Časopis "Ceste i mostovi"

Broj 1/07 | 02.08.2007
NAŠ PRVENSTVENI ZADATAK JE REAKTIVIRANJE NEKIH POSTOJEĆIH DRUŠTAVA ZA CESTE I OSNIVANJE NOVIH
uvodnik
Naš prvenstveni zadatak je reaktiviranje nekih postojećih društava za ceste i osnivanje novih
Željko Vivoda
uvodnik
Ove godine ćemo konačno proslaviti već navršenih pet desetljeća kontinuiranog djelovanja Hrvatskog društva za ceste Via Vita i izlaženja časopisa “Ceste i mostovi”, na što s pravom možemo biti ponosni. Svečano obilježavanje tih “zlatnih jubileja” predviđeno je sredinom svibnja u zagrebačkom hotelu “The Regent Esplanade”, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, u nazočnosti velikog broja članova Društva i drugih uglednih gostiju. Program proslave obuhvaća retrospektivu svih aktivnosti Hrvatskog društva za ceste Via Vita u tom dugotrajnom razdoblju i planove budućih nastojanja.
U okviru izdavačke djelatnosti Društva bit će promovirana i nova monografija “Ceste Hrvatske”. Riječ je o projektu koji obuhvaća dosadašnji razvitak cesta u Hrvatskoj, od hrvatske cestovne baštine do izgradnje suvremenih autocesta naših dana. Obuhvatit će i neka razdoblja društvenih aktivnosti Hrvatskog društva za cesta Via Vita i dugogodišnju kulturološku ulogu časopisa “Ceste i mostovi”.
Na završnoj svečanosti bit će upriličena dodjela nagrade “Stjepan Lamer” za životno djelo najzaslužnijim članovima Društva za njihov trajan doprinos u promicanju djelatnosti i ugleda Hrvatskog društva za ceste Via Vita. Stjepan Lamer je cjelokupan svoj radni i životni vijek posvetio praktičnim poslovima vezanima uz građevinsku, cestarsku i prometnu struku. Između ostalog, u zajednici za ceste Hrvatske sudjelovao je u izradi studija i projekata, te na operativnom izvođenju i izgradnji suvremenih cesta i mostova, ali i na osnivanju radnih organizacija za održavanje cesta.
Lamer je pokretač je i osnivač društva za ceste u Hrvatskoj i “društva za puteve” u bivšoj državi. Tada je pokrenuo i utemeljio časopis “Ceste i mostovi”. Njegova generacija dala je niz građevinskih stručnjaka koje rado pamtimo. To je u prvome redu Boris Bakrač, Lidija Zlatić, Krunoslav Tonković, Ivan Celmić, braća Despot i drugi, koji su također dali veliki doprinos gospodarskom i prometnom razvoju Hrvatske.
Tijekom ove godine Hrvatsko društvo za ceste Via Vita će svoju temeljnu funkciju kao strukovna organizacija naročito iskazati kroz bolju organiziranost. Primarni zadatak koji proizlazi iz programa rada Društva je reaktiviranje postojećih društava u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te osnivanje novih društava u Bjelovaru, Gospiću i Sisku radi promicanja zajedničkih strukovnih i znanstvenih i gospodarskih interesa.
Njihovo primarno zanimanje u Hrvatskom društvu za ceste Via Vita je u poslovima projektiranja, izgradnje, održavanja i zaštita cesta, mostova i zrakoplovnih luka, te na poslovima sigurnosti cestovnog prometa i korisnika cesta. U skladu s time zadatak je Hrvatskog društva za ceste Via Vita kao krovne organizacije - objedinjavanje i usklađivanje rada svih društava diljem Hrvatske u onim oblicima, koji naročito dolaze do izražaja na terenu, gdje se prvenstveno odvijaju one bitne aktivnosti na cestama. Zajednički nam je cilj afirmacija znanosti i struke na ovome području, kvalitetnija i učinkovitija gradnja i održavanje cesta, te omogućavanje sigurnog, brzog i udobnog prometa.
Tome će bitno pridonijeti organizacija kongresa, savjetovanja, seminara i okruglih stolova, stručnih predavanja i ostalih oblika edukacije svih onih koji su na bilo koji način vezani za cese i cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.
Jedna od značajnijih zadaća Hrvatskog društva za ceste Via Vita je organizacija Četvrtog hrvatskog kongresa o cestama, koji će se krajem listopada ove godine održati u Cavtatu. U tijeku su opsežne pripreme po temema i planiranim okruglim stolovima, kako je izneseno u našoj prvoj obavijesti već u ovome broju časopisa. Stoga vas pozivam da se uključite u pripremu ovog kongresa na kojem će se razmatrati značajna i aktualna pitanja za daljnji razvoj cesta u Republici Hrvatskoj.
PRVO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA (II DIO). TEMA: OKRUGLI STOL - ODRŽAVANJE JAVNIH CESTA U REGULATIVI I SUDSKOJ PRAKSI
PRAVNI “KAMEN SPOTICANJA” ZBOG ŠTETE NA CESTI
ODRŽAVANJE JE KONTINUIRANI RAD I STALNO PRISUSTVO NA CESTAMA
KADA JE OBVEZNA ZIMSKA OPREMA
NAČINI OBNOVE KOLNIKA DRŽAVNIH CESTA
pregledni članak
Načini obnove kolnika državnih cesta
mr. sc. Miroslav Keller
pregledni članak - sažetak
Kolnici čine pojedinačno najvrjedniji dio cestovne infrastrukture i na njihovu obnovu se troši najveći dio proračuna za održavanje. Stoga je projektiranje odgovarajućih zahvata obnove kolnika ključno za racionalno gospodarenje cestovnim sustavom. Obrazlaže se strategija određivanja vrsta zahvata na cestovnim kolnicima.
Analizira se dosadašnja praksa obnove kolnika državnih cesta u Hrvatskoj kao i planirane vrste zahvata na primjeru konkretnih dionica iz programa obnove državnih cesta koji će se realizirati u periodu od 2007. do 2010. godine. Uz dosada korištene vrste zahvata opisani su, za praksu u Hrvatskoj, novi načini obnove cestovnih kolnika.
PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA O CESTAMA
stručni članak
Prikupljanje i obrada podataka o cestama
Tomislav Becinger
stručni članak - sažetak
Gospodarenje cestama u Hrvatskoj uključuje veliki broj korisnika i aplikacija. Georeferencirani podaci su jako važan segment cestovnih podataka te čine podlogu za implementaciju GIS tehnologije, a većina tih podataka se može prikupiti korištenjem različitih tehnika. Sustav prikupljanja podataka opisan u ovom članku je napredna tehnika za dinamičko snimanje cestovne mreže i pripadnih objekata.
Nekoliko uređaja je ugrađeno u vozilo koji istovremeno snimaju određene elemente važne za gospodarenje cestama, kao što su os ceste, stanje kolnika, prometni znakovi i ostali cestovni objekti. Montirani uređaji su povezani u realnom vremenu, i uključuju GPS, digitalni kompas, CCD kameru i odometar.
Primijenjene tehnike i procedure osiguravaju prikupljanje georeferenciranih podataka u relativno kratkom vremenu. Ovakav pristup i način prikupljanja podataka predstavlja izazov u odnosu na klasične metode, dok su prefomanse povećane a potreba za ljudskom snagom smanjena.
IZVEDBA VAPNENE STABILIZACIJE NA DIONICI A2 KRAPINA–MACELJ
pregledni članak
Izvedba vapnene stabilizacije na dionici A2 Krapina-Macelj
dr. sc. Vesna Dragčević, dr. sc. Tatjana Rukavina, Krunoslav Vučkovečki
stručni članak - sažetak
U radu je opisana problematika izgradnje nasipa na dionici Krapina – Macelj autoceste A2 Macelj – Zagreb, te razlozi za primjenu vapnene stabilizacije. Na konkretnom primjeru cjelovito je prikazan postupak koji treba provesti prije izvedbe stabilizacije slojeva nasipa, od određivanja pogodnosti materijala, izvedbe probne dionice, do izvedbe slojeva nasipa, postupkom potvrđenim na temelju provedenih ispitivanja. Ukazano je i na druge mogućnosti i prednosti primjene stabilizacije vapnom.
MOST “GUDUČA”
stručni članak
Most “Guduča”
Rene Lustig, Darko Pavoković, Maja Piškulić
stručni članak - sažetak
Most “Guduča” je građevina u sklopu Autoceste Zagreb - Split na dionici Pirovac – Skradin, izgrađena na prijelazu trase preko kanjona rijeke Guduče. Izbor tipa rasponske konstrukcije (balansirana konzolna gradnja), pogodovao je iskusnom Izvoditeljskom timu da posebno teški zadatak prijelaza obavi u nestandardno kratkom roku (12 mjeseci), i most uspješno uklopi u okoliš.
ISKOP TUNELA PO ADESCO-RS POSTUPKU
stručni članak
Iskop tunela po ADESCO-RS postupku
Danijela Števanić, Predrag Miščević
stručni članak - sažetak
Opisan je ADECO-RS (“Analysis of Controlled Deformations in Rock and Soils”) pristup iskopu tunela, koji se temelji na analizi i kontroli deformacija tla kao odgovora na iskop. Kako deformacija tla tijekom iskopa, a samim time i stabilnost tunela, ovise o ponašanju kampade (“advance core”), prikazane su i osnovne kategorije ponašanja kampade, te različiti tipovi ojačanja kampade elementima od staklo-plastike (“fibre-glass reinforcement”). Navedene su i razlike između klasičnog NATM (“New Austrian Tunnelling Method”) i ADECO-RS pristupa.
POKREĆU LI AUTOCESTE REGIONALNI RAZVOJ
stručni članak
Pokreću li autoceste regionalni razvoj
dr. sc. Jelena Šišinački
stručni članak - sažetak
Neupitno je da se izgradnjom autoceste polučuju koristi za korisnike autoceste, koje se ogledaju u skraćenom vremenu putovanja, uštedama u gorivu i smanjenju broja nesreća. Pitanje koje se postavlja je, u kojoj mjeri izgradnja autoceste doprinosi regionalnom razvoju?
Teorija, ali i praksa pokazuju da učinak izgradnje autoceste u velikoj mjeri ovisi o tome radi li se o izgradnji nepostojeće veze ili poboljšanju postojeće mreže cesta. Međutim, da bi se proizveo željeni pozitivan učinak na gospodarski regionalni razvoj potrebna je koordinacija s drugim sektorskim politikama.
PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PREMA NORMI ISO 14001:2004
NA DRŽAVNOJ CESTI D8 ZAVRŠENA DIONICA OREHOVICA - SV. KUZAM
REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D100 POROZINA - MALI LOŠINJ, DIONICA UZ VRANSKO JEZERO
STALNA EDUKACIJA I USAVRŠAVANJE - UVJET USPJEŠNOG GOSPODARENJA
DOBRO ISPLANIRANO ODRŽAVANJE CESTA SASTAVNI JE DIO PRIPREMA ZA TURISTIČKU SEZONU
BITNO DRUKČIJI OSNOVNI PRISTUP KONSTRUIRANJU I GRAĐENJU
PRIORITETI DRŽAVA I LOKALNIH VLASTI - OČUVANJE POSTOJEĆIH CESTA I MOSTOVA
Redakcijski odbor
- Glavni i odgovorni urednik
- Ivan Milotić
- Grafički urednik
- Dragutin Novak
- Članovi uredničkog odbora
- Baldo Bakalić
- Željko Schwabe
- Stanislav Pavlin
- Bojan Vivoda
- Sadko Mandžuka
- Eduard Kušen
- Miloš Martinović
- Mladen Gledec
- Matija Glad
- Jurica Krleža
- Ana Mandić
- Predsjednik
- Mate Jurišić
- Dopredsjednica
- Tatjana Rukavina
- Članovi
- Mario Erdelji
- Josip Jović
- Zdravko Duplančić
- Frane Vrkljan
- Josip Sapunar
- Zvonimir Zdenko Šimunjak
- Ante Divić