Časopis "Ceste i mostovi"

POTICAJ STRUČNOJ, KULTURNOJ I DRUŠTVENOJ DIMENZIJI HRVATSKE CESTOGRADNJE

Željko Vivoda

Poticaj stručnoj, kulturnoj i društvenoj dimenziji hrvatske cestogradnje

Željko Vivoda
uvodnik

 

    Prošle godine smo, iako s malim zakašnjenjem, obilježili polustoljetno djelovanje Hrvatskog društva za ceste Via Vita i izlaženja stručno-znanstvenog časopisa “Ceste i mostovi”. U tom prigodničarskom ozračju propustili smo spomenuti i jedan mali jubilej unutar tog zlatnog jubileja: petu godišnjicu izlaženja časopisa u novome ruhu; redizajniranog i sadržajno osuvremenjenog (za siječanj i veljaču 2003. godine).

    Ne umanjujući nipošto “povijesnu” ulogu, koju je naš časopis odigrao u afirmiranju gradnje i održavanja cesta u minulih pedeset godina, prelaskom u neko novo vrijeme (da ne kažem u novo tisućljeće), došli smo do zaključka da njegov nekadašnji “imidž” više ne zadovoljava dostignut stupanj gospodarskog i prometnog razvoja cesta i autocesta u Hrvatskoj; da ne ide u korak s vremenom i razvojnim ciljevima, koje želimo postići u narednom razdoblju.

    Ta promjena bila je nužna, kako u sadržajnom i grafičkom osmišljavanju suvremenog časopisa, tako i u eventualnom mijenjanju svijesti jednog dijela (na sreću, onog minornijeg) članstva Hrvatskog društva za ceste Via Vita. Uz razne poteškoće, popraćene općenitim nerazumijevanjem, (bilo je i otvorenih otpora, koje sam tada nazvao “strah od promjena”), časopis je novim izgledom i kvalitetom uglavnom dosegao zadovoljavajuću razinu.

    Izmjenama i dopunama Statuta Hrvatskog društva za ceste Via Vita uspostavili smo sustav kontinuiranog poboljšanja ukupne izdavačke djelatnosti našega Društva. Naime, programom rada za 2008. godinu predviđeno je, među ostalim, izdavanje posebnih monografija, naročito o njegovanju cestovne baštine, te raznovrsnih stručnih i znanstvenih publikacija u okviru znanstveno-popularne biblioteke Via Vita u osnivanju.

    Riječ je o kulturnoj i društvenoj nadgradnji raznih institucija i društava zaduženih za razvitak, gradnju i održavanje cesta u Hrvatskoj.

    U listopadu 2007. godine u Cavtatu je održan Četvrti hrvatski kongres o cestama. Razni pokazatelji, od broja pripremljenih stručnih i znanstvenih priloga, do broja sudionika na Kongresu, održanih “okruglih stolova” i usvojenih kongresnih zaključaka, rječito govore o toj uspjeloj manifestaciji.

    Kako bi se proveli u život zaključci Kongresa - osnovali smo petnaest stručnih sekcija, koje obuhvaćaju širok spektar strukovnih djelatnosti i velik broj stručnjaka.

    Tijekom 2008. godine programom je predviđeno organiziranje niza stručnih predavanja o planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju, sigurnosti u cestovnom prometu, informatizaciji, financiranju i drugim područjima, angažiranjem vrsnih stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

    Osim toga, jedan od ciljeva Društva je obnova programa stalne edukacije zaposlenika u cestovnom sektoru, posebno onih koji rade izravno na održavanju cesta. Tim programom osigurat će se podizanje njihove stručnosti, o čemu zavisi stanje tog značajnog sektora cestovne infrastrukture.

    Postignutim rezultatima na području razvoja cesta, Hrvatska može biti više nego zadovoljna. Gotovo u cijelosti izgrađena je mreža autocesta, većim dijelom obnovljena je mreža državnih cesta s nizom novih obilaznica i objekata, a nešto umjerenije modernizira se i mreža županijskih i lokalnih cesta. Održavanje postaje dominantna aktivnost u ukupnom gospodarenju cestama, koja zahtjeva suptilniji pristup.

    Potrebno je promovirati i pojam “kulture održavanja”, koji uz stručnost, otvara novo poglavlje u pristupu tom problemu. Republika Hrvatska ubrzanim tempom pristupa integraciji u širi Europski prostor, turizam je naše opredjeljenje, a ceste jedan od osnovnih faktora takvom pristupu. Cilj je ostvariti ceste visoke razine usluge, koje će pružiti siguran, brz i udoban promet.

    Hrvatsko društvo za ceste Via Vita je svima znana strukovna organizacija, koja objedinjuje stručnjake različitih profila. Od svog utemeljenja do danas ima bitnu strukovnu ulogu, pa i u buduće teži istim ciljevima.

    Zato pozivam mlade, ali i one manje mlade stručnjake i znanstvenike iz djelokruga cestogradnje, da se aktivno uključe u rad svojih osnovnih društava kao i Hrvatskog društva za ceste Via Vita.

    Dovoljno je smoći malo “hrabrosti” i slobodno iznijeti svoje stručno iskustvo, bilo u časopisu “Ceste i mostovi”, bilo istupanjem na predavanjima, seminarima, savjetovanjima ili drugdje. To je najbolji način ostvarivanja pojedinačne profesionalne učinkovitosti.

    Hrvatsko društvo za ceste Via Vita i nadalje će u cjelini poraditi na reaktiviranju postojećih osnovnih društava za ceste, na osnivanju novih, a time i na povećanju brojnosti vrijednog članstva.

HIDROGEOLOŠKI ASPEKTI U GRADNJI PROMETNICA U KRŠKOM PODRUČJU HRVATSKE

prof. dr. sc. Mladen Garašić

izvorni znanstveni članak

Hidrogeološki aspekti u gradnji prometnica u krškom području hrvatske

prof. dr. sc. Mladen Garašić
izvorni znanstveni članak - sažetak

 

    Tijekom istražnih radova, projektiranja i izvođenja građevinskih radova u području krša nameću se inženjerskogeološki i hidrogeološki problemi, koje treba uočiti i riješiti za sigurnu izgradnju i realizaciju cesta, mostova, željezničkih pruga, hidrotehničkih objekata, tunela, vijadukata i dr.

    Uobičajeno je da se skreće pozornost na pojave odrona, brzog ili sporog kliženja, ali i na različite oblike procesa okršavanja (abrazije, erozije, korozije, denudacije itd).

PROJEKT I IZVEDBA VIJADUKTA “HRELJIN” NA AUTOCESTI RIJEKA - ZAGREB

Krešimir Ilić

stručni članak

Projekt i izvedba vijadukta “Hreljin” na autocesti Rijeka - Zagreb

Krešimir Ilić
stručni članak - sažetak

 

    U članku je prikazan projekt i građenje vijadukta “Hreljin” na autocesti Rijeka - Zagreb u sklopu nadopune na puni profil autoceste. Na dionici Oštrovica - Vrata između tunela “Hrasten” i “Tuhobić” trasa prelazi preko 45 m duboke suhe doline. Zbog nepovoljne konfiguracije terena i teške pristupačnosti donjem ustroju mosta, javila se potreba za projektiranjem i izvedbom vijadukta sa što manje rada s terena.

REKONSTRUKCIJA ŽUPANIJSKE CESTE KOBILIĆI - ČRNKOVEC

mr. sc. Željko Schwabe, Sanja Lopuh

stručni članak

Rekonstrukcija županijske ceste Kobilići - Črnkovec

mr. sc. Željko Schwabe, Sanja Lopuh
stručni članak - sažetak

 

    Prilikom popravaka postojećih cesta u svijetu se često primjenjuju postupci recikliranja. U Hrvatskoj takvi postupci tek su u začecima i primjenjuju se vrlo malo. U ovom radu daje se prikaz rekonstrukcije županijske ceste ŽC 1046, dionica Kobilići - Črnkovec, primjenom novijeg postupka recikliranja “in situ” postojeće kolničke konstrukcije s dodatkom GeoCrete.

Obnova državne ceste D 100 na otocima Cresu i Lošinju Vedran Ivanić stručni članak - sažetak U članku je dan osvrt na obnovu državne ceste D 100 kao jedine državne ceste na otocima Cresu i Lošinju. Ta prometna žila kucavica otočkog gospodarstva je inače najlošija cesta u Primorsko–goranskoj županiji, ali se najsporije obnavlja. Od ukupne dužine 80,3 km u proteklih šest godina obnovljeno je samo 38,5 km. Do 2009. godine, prema planovima gradnje Hrvatskih cesta d.o.o. bit će obnovljeno 5,1 km, a kroz program Betterment II 11,4 km. To je tek oko 70 posto njezine ukupne duljine. Zato bi u sljedećem četverogodišnjem planskom razdoblju (2009. - 2013.g.) trebalo obnoviti i preostale dionice ove otočke državne ceste.

Vedran Ivanić

stručni članak

Obnova državne ceste D 100 na otocima Cresu i Lošinju

Vedran Ivanić
stručni članak - sažetak

 

    U članku je dan osvrt na obnovu državne ceste D 100 kao jedine državne ceste na otocima Cresu i Lošinju. Ta prometna žila kucavica otočkog gospodarstva je inače najlošija cesta u Primorsko–goranskoj županiji, ali se najsporije obnavlja. Od ukupne dužine 80,3 km u proteklih šest godina obnovljeno je samo 38,5 km. Do 2009. godine, prema planovima gradnje Hrvatskih cesta d.o.o. bit će obnovljeno 5,1 km, a kroz program Betterment II 11,4 km. To je tek oko 70 posto njezine ukupne duljine. Zato bi u sljedećem četverogodišnjem planskom razdoblju (2009. - 2013.g.) trebalo obnoviti i preostale dionice ove otočke državne ceste.

PROMETNO-FUNKCIONALNI I SIGURNOSNI ASPEKT IZGRADNJE RASKRIŽJA S KRUŽNIM TOKOM

dr. sc. Ante Divić, Žarko Divić

stručni članak

Prometno-funkcionalni i sigurnosni aspekt izgradnje raskrižja s kružnim tokom

dr. sc. Ante Divić, Žarko Divić
stručni članak - sažetak

 

    U posljednjih 15-tak godina u mnogim europskim zemljama zamjetan je trend raskrižja s kružnim tokom (rotora), dok se u našoj zemlji tek postupno prihvaća pozitivan stav o njihovoj gradnji. U radu je prikazan povijesni razvoj kružnih raskrižja, osvrt na izgradnju rotora u nekim zemljama i učinci, koji se postižu na planu sigurnosti, propusne moći, smirivanju prometa i dr.

GRADNJA SKELSKOG PRIJELAZA U GUNJI ZBOG OBNOVE MOSTA PREKO SAVE

Veronika Petrić-Stepanović

stručni članak

Gradnja skelskog prijelaza u Gunji zbog obnove mosta preko Save

Veronika Petrić-Stepanović
stručni članak - sažetak

 

    U ratnim zbivanjima, u devedesetim godinama, srušen je most preko rijeke Save, između Gunje i Brčkog, koji je potom provizorno obnovljen i osposobljen za promet. Tijekom obnove mosta promet je trebalo preusmjeriti na skelski prijelaz. Lokaciju nije bilo teško odrediti, jer se rabila skela koja je nakon Drugog svjetskog rata služila istoj svrsi. Skelski prijelaz je uspješno izgrađen, iako je na hrvatskoj strani bilo problema zbog miniranog terena i nepovoljnog tla.

DRUGI PROGRAM OBNOVE DRŽAVNIH CESTA (BETTERMENT II)

Hrvoje Rukavina, mr. sc. Miroslav Keller

ODABRANI RADOVI NA JAVNOM NATJEČAJU ZA IDEJNI PROJEKT MOSTA NA ČIOVO

prof. dr. sc. Vinko Čandrlić, Lidija Pedišić

OBVEZE PROIZVOĐAČA ASFALTA PREMA NORMAMA HRN EN 13108-20 I HRN EN 13108-21

Branimir Palković

ASECAP U BEČU I VENECIJI - AKTUALNE PROMJENE U GOSPODARENJU EUROPSKIM CESTAMA I AUTOCESTAMA

Brankica Bajić

LUJZINSKA CESTA, NAJMODERNIJA PROMETNICA AUSTRIJSKOG CARSTVA (II DIO)

mr. sc. Matija Glad, mr. sc. Emil Crnković, Petra Ivaniš

LJUBAV PREMA SPELEOLOGIJI URODILA JE MOJIM OPREDJELJENJEM ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Bojan Vivoda

MASOVNA PRIMJENA BETONA, GRAĐEVINSKOG MATERIJALA DANAŠNJICE

mr. sc. Alex Kindij

prof. emer. dr. sc. VUK MILČIĆ, dipl. ing. građ (1928–2008)